Nesvestice kod dece – šta uraditi, šta kontrolisati, kako posavetovati?

Kada kažete lekaru da se vaše dete onesvestilo, prvo pitanje koje će vam postaviti jeste da li se to desilo dok je dete bilo u fizičkom naporu.

Razlog zašto vas to pita je činjenica da su najopasnije nesvestice one koje se dese dok je dete fizički aktivno – dok trči na fudbalu, u toku napornog treninga.. Tada je razlog nesvestice poremećaj srčanog ritma ili srčana mana ili miokarditis. Uvek prijavite lekaru ako je neko u familiji iznenada umro pre 40-te godine.

Ukoliko i sami imate nedoumice na ovu temu, psiholozi, psihoterapeuti i lekari različitih specijalnosti svakodnevno su na platformi za besplatne zdravstvene konsultacije Doktok. Posetite www.doktok.rs, registujte se i zakažite svoju konsultaciiju kod željenog stručnjaka.

Drugo važno pitanje koje će vam postaviti je da li se gubitak svesti desio u sedećem ili ležećem položaju i da li je bilo ritmičnih trzajeva tela, pene na ustima, da li se dete upiškilo, da li je imalo „ukočen pogled“, koliko je to trajalo i da li je po prestanku bilo konfuzno i pospano. Ovo su simptomi koji će mu ukazati da dete nije imalo nesvesticu (kolaps) već epileptični napad.

Pitaće vas i da li je dete bilo gladno pre nego što se onesvestlo, da li je preskočilo obrok ili užinu, pa mu je „pao šećer u krvi“. Takođe i da li je dete boravilo u zagušljivoj pregrejanoj prostoriji gde je velika vlažnost vazduha, da li je prethodnih dana imalo proliv ili povraćanje, pa je dehidrirano, kao i da li je osetilo bol u grudima ili da mu „mnogo brzo kuca srce” pre nego što se onesvestilo. Opišite lekaru da li je nesvestici prethodio neki emocionalni stres ili bol (npr. pri vađenju krvi) ili je dugo stajalo u mestu (npr. u prevozu, u horu) pa se krv slila iz gornjih delova tela u noge.

Najčešće se nesvestice dešavaju kada dete dugo stoji u mestu i kada ujutru naglo ustane iz kreveta pa se zatetura, onesvesti i padne. Deca to opisuju kao da im se „zavrti u glavi“ i „zacrni pred očima“, „sloši im se“, a razlog je trenutni smanjen dotok krvi u mozak, zbog pada krvnog pritiska. U takvim situacijama, posle pregleda, lekar nekada u ambulanti uradi Sinkopalni test – izmeri krvni pritisak i broj otkucaja srca dok dete leži, a zatim isto ponavlja nekoliko puta kada dete ustane i prati da li pada krvni pritisak i menja se puls u stojećem položaju.

Moguće je i da vas uputiti da uradite krvnu sliku detetu da bi isključio anemiju koja se može manifestovati vrtoglavicama i nesvesticama jer nema dovoljno hemoglobina koji donosi mozgu kiseonik. Ukoliko proceni da je potrebno uradiće u ambulanti i EKG da bi proverio da li postoji aritmija. Ukoliko se nesvestica javlja kod beba ili malog deteta u ispitivanje će se uključiti i dečiji neurolog koji će proveriti da se ne radi o nekoj neurološkoj bolesti.

Tipičan uzrast kada se javljaju nesvestice je školsko doba, naročito kod devojčica. Obično se još neko u porodici priseti da je kao mali imao nesvestice ili da uvek ima niži krvni pritisak. Sklonost ka nesvesticama zbog naglog pada pritiska u nepovoljnim okolnostima se nasleđuje. Dakle, ukoliko vam dete prijavi „kao da se cela soba vrti oko njega“, „da mu se vrti u glavi“ ili da mu je „loše i muka mu je“, „obliva ga hladan znoj“, moguće je da će se onesvestiti, pridržite ga da ne padne i stavite ga da sedne ili još bolje da leži najmanje 10 -15 minuta. Dete koje se onesvestilo nikada nemojte podizati da sedi i stoji, ostavite ga u horizontalnom položaju, samo mu podignite noge iznad nivoa glave, da bi se krv iz donjih delova tela slila u mozak. Nemojte ga polivati hladnom vodom, šamarati i izvlačiti jezik.

Gubitak svesti će trajati 10-20 sekundi (ako traje nešto duže može da se desi da dete par puta trzne rukom ili nogom, to je uobičajeno i nije epileptični napad), dete će biti bledo, ali će se brzo oporaviti i znati gde se nalazi i šta se dogodilo. I kada se osvesti, ostavite ga da leži još desetak minuta, a nakon toga mu ponudite vodu ili sok. Savetujte dete da kada ubuduće oseti „da mu se slošilo“ što pre sedne ili legne, da pre ustajanja iz kreveta uvek desetak sekundi prvo sedi na ivici kreveta.

Predložite mu redovnu fizičku aktivnost jer će ona će popraviti protok krvi kroz mozak i smanjiti učestalost nesvestica. Uvedite „jak“ doručak, nudite što više vode (adolescenti dnevno treba da popiju bar 1,5l vode), izbegavajte pretople prostorije. Objasnite mu da nesvestica nije bolest, da je ima puno dece i da će vremenom proći.

Piše: dr Nataša Jovanović, pedijatar

Izvor: DokTok

Takođe pročitajte

Proleće je vreme za nove početke i zato ,,Hajde da imamo vremena za pregled’’

Žene su poznate po veštini da u isto vreme mogu obavljati više stvari. Da bi …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.