Pozorišna kritika čuva magiju pozorišta

U okviru Nišvile džez teatra u Nišu je promovisana knjiga „Tragovi pozorišne besmrtnosti“  autora Ane Tasić u izdanju Sterijinog pozorja.

U knjizi „Tragovi pozorišne besmrtnosti“ sabrane su kritike objavljene u dnevnom listu „Politika“ od 2005. do 2021. godine, kritike predstava nastalih na osnovu srpske drame. Knjiga je, između ostalog, objavljena s idejom da bude podrška ugroženoj kritici, ali i ugroženoj produkciji savremene domaće dramaturgije.

„Pozorišna umetnost je najkrhkija umetnost i po definicijiona nestaje sa njenim nastajanjem, pozorište postoji u trenutku i gubi se u trenutku,kada postoji istovremeno nestaje. Zadatak pozorišne kritike je da uhvati te neuhvatljive pozorišne tragove i sačuva magija pozorištva, otkrila je autorka knjige koja je stalni pozorišni kritičar dnevnog lista „Politika“ i urednik i autor u redakciji Kulturno-umetničkog programa RTS. Bavi se i pedagoškim radom kao docent na Fakultetu savremene umetnosti, na predmetu Istorija svetske drame i pozorišta.

Na promociji njene treće knjige („Otvorene rane“ 2009.Fakultet dramskih umetnosti, „Digitalni dvojnici“ 2015.Sterijino pozorje) posvećene ovoj umetnosti Maja Mitić, umetnička direktorka Nišvil džez teatra osvrnula se na činjenicu da je sve manje pozorišnih kritičara, da su oni neplaćeni i da se ovim pozivom bave volonterski.

„Šta će biti za 100, 200 godina ako se ovi elektornski zapisi pogube i nestanu? . Pisana reč koja ostaje zauvek da govori kroz kritiku pozorišne predstave i o vremenima u kojima smo živeli, šta nas je mučilo, a šta radovalo, knjiga Ane Tasić-retka i posebna, važna, navela je direktorka pozorišnog festivala.

„Kritika i kritičko mišljenje su potrebni, kritika je neizbežan saputnik pozorišta. U poplavi nepromišljenih, nekritičnih pi-ar tekstova o umetničkoj produkciji, koji danas definišu medijski prostor, kritika je neophodan dokument o stvarnim vrednostima produkcije, kaže pozorišna kritičarka Ana Tasić i dodaje da umetnici i producenti često ne trpe kritičare ali da sa druge strane, publika koja zaista voli pozorište rado čita kritike jer su one „jedini validni trag o vrednostima dela“.

„Dešava se ponekad i da publika ne poveruje kritičarima. Sećam se da je predstava „Srpska trilogija“ imala izuzetno negativne kritike ali da je, prema rečima njenog producenta, bila rasprodata dva meseca unapred.. Publika je prosto htela da vidi šta je toliko loše, priseća se Ana Tasić i naglašava da „uvek treba imati na umu da je kritičar individualac, osoba sa ličnim stavovima, afinitetima, senzibilitetima, više ili manje fleksibilnim.“

Takođe pročitajte

Lično iskustvo pretvorila u biznis – Anđelka Arsić pobednica šeste Akademije preduzetništva

Na finalu šeste Akademije preduzetništva, među najboljim preduzetničkim timovima iz Srbije, pobedu je odnela Anđelka …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.