Foto: Nestle

Kako plodno zemljište povoljno utiče na klimatske promene

Značaj šuma u apsorpciji ugljen-dioksida iz atmosfere se ne može dovoljno naglasiti i zbog toga se veliki deo napora u borbi protiv klimatskih promena odvija na planu pošumljavanja. Međutim, da li ste znali da i zemljište ima značajnu, ako ne i jednaku ulogu u ovoj borbi?

Ključ leži u primeni principa regenerativne poljoprivrede, kojima se povećava prisustvo organskih materija, kao i kapacitet zemljišta za skladištenje ugljenika, uz brojne dodatne agronomske prakse koje rezultuju plodnijim njivama i većim prihodima za poljoprivrednike i doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida u atmosferu.

Regenerativna poljoprivreda podrazumeva kombinaciju tradicionalnih praksi i savremenih tehnologija, koje pozitivno utiču i na obnovu biodiverziteta. Iako je reč o relativno novom konceptu, on je globalno priznat i već nekoliko sezona se sprovodi i na banatskim njivama u našoj zemlji.

Foto: Nestle

Nestlé je u Srbiji od kraja 2021. godine uključio svoje najveće lokalne dobavljače povrća za „Začin C“ u program regenerativne poljoprivrede koji ova kompanija godinama sprovodi na globalnom nivou. Danas se sušeno povrće za proizvodnju „Začina C“ gaji na srpskim njivama uz pomoć organskog đubriva, umesto veštačkog, a poljoprivrednici koriste napredne tehnologije poput dronova za održavanje i nadzor useva i koriste inovativne prakse kao što su pokrovni usevi da obogate zemljište i sačuvaju ga za nadolazeće generacije.

Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje značajno je uticalo na smanjenu plodnost zemljišta svuda u svetu i drugačiji pristupi, poput regenerativne poljoprivrede, jesu put ka njegovom „ozdravljenju“. Prakse regenerativne poljoprivrede čuvaju prirodnu strukturu zemljišta i podstiču prirodne procese čime se poboljšava njegova plodnost. Pošumljavanje i sadnja pokrovnih useva, kojima se zemljište štiti od erozije, vetra i vode, deo su novog pristupa domaćih poljoprivrednika koji su prihvatili principe regenerativne poljoprivrede.

Revitalizacijom zemljišta takođe se čuvaju i obnavljaju čitavi ekosistemi koji od njega zavise. Zemljište bogato organskim ugljenikom ima veći biodiverzitet i biološku aktivnost, a samim tim je i plodnije. Biljke koje na njemu rastu su otpornije na sušu, a zemljište je bolji filter za vodu, što poboljšava kvalitet površinskih i podzemnih voda.

Boljitak koji donosi regenerativna poljoprivreda mogu da osete svi – od poljoprivrednih proizvođača koji ostvaruju veće prinose, do potrošača do kojih stiže kvalitetna i zdrava hrana – i to ona koja je prešla put od njive do trpeze sa minimalnim uticajem na životnu sredinu.

Takođe pročitajte

Drvena statua orla “nadgleda” pirotsku kotlinu

Dušan Živković iz Pirota duborezom se bavi tek pet godina ali je imao smelosti i …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.