Poslednjih par godina istorijski spomenik Ćele-Kula u Nišu beleži rast turista a jedan od njih koga ni korona nije sprečila da poseti ovaj grad je i Indijanac Kajl Hit Šivadon.
„Drago mi je da je ovaj spomenik sačuvan jer mislim da je važno da ljudi vide ovo i prisete se šta se dogodilo u prošlosti, kako se istorija ne bi nikada vise ponovila. Ovo je dobro mesto za naučiti ono što ne želimo da se dogodi. Poseta ovom spomeniku je nešto sto ću sigurno poneti sa sobom i podeliti sa svojim djacima, kako bi videli čega su sve ljudi morali da se odreknu kako bi dobili pravo na nezavisnost i slobodu, reči su ovog pripadnika Potawatomi plemena u severnoj Americi.
I pored toga što su putovanja otežana Kajl nije hteo da odustane od posete Srbiji a pogotovo je hteo da vidi Ćele-Kulu.„Bio sam na 6 kontinenata, preko 30 zemalja, bilo je dosta različitih spomenika prilikom posete svakog kontinenta, ali ovaj spomenik se definitivno izdvaja upravo zbog toga sto zapravo mozete videti ostatke ljudi koju su nastradali, pun je utisaka naš sagovornik.
Priča o ovom spomeniku počinje na brdu Čegar, desetak kilometara od Niša gde slavni vojskovođa Sinđelić nije uspeo da porazi nadmoćniju tursku vojsku ali mu se ropstvo nije mililo. U odlučujućim trenucima bitke koja se odigrala 30. i 31.maja 1809.godine svestan da ga njegov potez vodi u smrt, ali i u legendu, puca u barutanu i u šančevima oko Čegra kosti ostavljaju 4000 srpskih ustanika i tri puta više Turaka.
Odmazda je bila surova. Huršid paša je naredio da se glave srpskih vojnika odseku i zazidaju u kulu na Carigradskom drumu. U kulu visine 4,5 metra uzidano je 952 glava, po 17 glava u 14 redova.
Odmazda je bila surova. Huršid paša je naredio da se glave srpskih vojnika odseku i zazidaju u kulu na Carigradskom drumu. U kulu visine 4,5 metra uzidano je 952 glava, po 17 glava u 14 redova.
Sana Beauty