Dragan Kugler Foto: Privatna arhiva

Dragan KUGLER – gljive su mi dale slobodu

PRE samo četiri godine Dragan Kugler poznavao je samo tri “kafanske” gljive a to su lisičarka, vrganj i šampinjoni, a sada se može pohvaliti da je na njegovoj listi čak 350 vrsta pečuraka koje rastu nadomak Niša, na Popovoj glavi.

Posle rada na železnici i privatnog biznisa, Dragan se potpuno posvetio gljivarenju, ali i upoznavanju flore u okolini sela Čamurlije gde živi sa porodicom. Usavršio je pravljenje tinktura od lekovitih gljiva, a njegova vodnjika je eliksir koji “diže iz mrtvih”.

Dragan ne krije da je odrastao na niškom asfaltu i da ga do pre nekoliko godina nije mnogo zanimao biljni svet. Kako je od jednog urbanog poslovnog čoveka postao prirodnjak ne ume ni sam da objasni, ali u suštini te promene leži zasićenje trkom da se zaradi.

Dobrovoljno sam otišao iz Železnice jer sam hteo da se posvetim rasveti u arhitekturi. Dobro mi je išao posao, ali sam izgubio sebe. Preseljenje iz centra grada u Čamurlije bilo je moj spas – priseća se Dragan.

U proseku, prepešači od 10 do 20 kilometara dnevno, pa je u tim “lutanjima” počeo da otkriva za njega novi svet, gljive i biljke su mu postale preokupacija.

Sezona gljiva traje od marta do novembra i svaki mesec ima svoju “zvezdu”. Od martovske koja je zakonom zaštićena i ne sme da se bere, preko smrčka, đurđevke, šljivovke, lisičare, vrganja, rujnice, puževice, panjevčice, judinog uveta… – kalendarski nabraja Dragan koji se posebno posvetio lekovitim gljivama, kao što su reiši, smrdljivi stršak, ćuranov rep, brezova guba i čaga.

Naš sagovornik ističe da u našoj zemlji za jelo koristimo 15 do 20 vrsta pečuraka, u Evropi 50 do 80, ali zato Kinezi jedu od 300 do 400 različitih gljiva.

U svetu se veliki novac ulaže u istraživanje gljiva a kada sam ja počeo da se interesujem za ovu oblast, na raspolaganju sam imao samo pet doktorskih disertacija. Pored moje upornosti i interneta, naučio sam dosta toga. Tinkture pravim dvostrukom ekstrakcijom i moja je preporuka onima koji ih koriste da obavezno dodaju i nekoliko kapi limuna, jer on oslobađa polisaharide i minerale – savetuje Kugler.

Nemac

Draganov deda po ocu Mihail je Nemac iz Kelna, koji je došao u posetu rođacima. U Vojvodini je i upoznao Draganovu babu, sa kojom se oženio…

Staro slovensko piće

STARO slovensko piće pravi se od šumskog voća, lekovitog bilja i vode, a postupkom prirodne fermentacije dobija se jedinstven napitak kiselkastog ukusa. Može se i zasladiti medom.

Moja vodnjika ima 15 vrsta voća i nekoliko vrsta lekovitog bilja, počnem sa divljim jabukama, a završim sa mušmulama. Na kilogram voća dodaje se 2,5 litara vode. Koliko se soka istoči toliko se dodaje voda i tako preko cele godine – otkriva nam Kugler svoj recept.

 

Izvor: Novosti

Takođe pročitajte

Uticaj godišnjeg doba na naše raspoloženje

Promena godišnjih doba često ima dubok uticaj na naše fizičko i mentalno blagostanje, a čini …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.