Doktorka JASMINA – kao lekar ni kao čovek ne možete da budete ravnodušni

“Bili smo prinuđeni da učimo u hodu, protokoli lečenja su se manjali po preporuci Svetske zdravstvene organizacije shodno saznanjima do kojih su dolazili naučnici sa svih delova planete, otkriva nam doktorka Jasmina Jović iz vlasotinačkog Doma zdravlja.

Doktorica Jasmina, specijalista opšte medicine pri Domu zdravlja koja brine o zdravstvenoj zaštiti odraslog stanovništva, prenosi nam svoja iskustva u borbi protiv Kovid 19.

Koji je bio vaš prvi susret sa koronom?

Kada su u februaru prošle godine počele da nam pristižu vesti iz Vuhana o novom soju korona virusa, verujem da niko nije slutio kakva nas pandemija očekuje, sa kojim ćemo se izazovima i nepoznanicama sresti u zdravstvu, ali i u društvu u celini. Bili smo prinuđeni da učimo u hodu, protokoli lečenja su se manjali po preporuci Svetske zdravstvene organizacije shodno saznanjima do kojih su dolazili naučnici sa svih delova planete. Prvi slučaj u vlasotinačkom Domu zdravlja imali smo već u mesecu, kada sam i počela da radila u kovid ambulanti.

Da li ste se uplašili za sebe i za svoje bližnje?

Onog trenutka kada izaberete medicinu za svoj životni poziv vi se stavljate u službu brige za zdravlje pacijenta i tu prestaje svaka dilema oko sopstvenog straha. Nisam se uplašila za svoje zdravlje, ali naravno da je postojala briga da virus na prenesem porodici, pogotovo deci.

Da li ste očekivali da ćemo stići do četvrtog talasa i koje su po vama njegove specifičnosti?

Virus kovid 19 nas je, verujem, sve iznenadio, ispostavilo je da nemoguće na njega primeniti mnoga znanja koja se odnosi na koronaviruse.Delta soj nam je definitivno zadao najviše muke. Imali smo pacijente svih starosnih doba sa veoma teškim kliničkim slikama. Nedeljama smo vodili borbu za svakog pacijenta, one najteže smo slali u Opštu bolnicu u Leskovac, neki su prebacivani za Niš i Kruševac. Nažalost, neki su izgubili bitku sa kovidom 19. Delta virus se širio mnogo brže od britanskog soja, a posebno teško su se borili pacijenti starijeg doba

Kada vam je bilo je najteže?

Teško je u ovaknim situacijama izdvojiti najteži trenutak jer je bilo mnogo teških trenutaka. Ni kao lekar, ni kao čove ne možete da ostanete ravnodušni kada pred sobom imate pacijenta koji ima tešku kliničku sliku bolesti čiji tok može da se promeni za par sati. Ne možete da ostanete ravnodušni ni kada vam stignu povratne informacije da je pacijent izgubio svoju poslednju bitku. Izgubili smo i neke mlade ljude.

Koja su iskustva sa postkovid pacijentima, da li im je potrebna psihološka, a ne samo somatska podrška?

Pored brojnih posledica koje virus kovid 19 kao jedna sistemska, a ne samo respiratorna bolest ostavlja, veoma su ozbiljne i posledice koje je kovid 19 ostavio na psihička stalja pojedinih pacijenata, čak i kod nekih koji su imali lakšu kliničku sliku bolesti. Ljudi strahuju za svoj život, za život svojih najbližih, plaše se od novog zaražavanja, plaše se posledica bolesti, neki se čak boje i od kontakata sa ljudima . Mnoga od tih stanja zahtevaju stručnu pomoć psihijatra.

Kakav je vaš stav prema vakcinaciji?

Nemam nikakvu dilemu da je vakcinacija jedini način da se zaštitimo od ove bolesti, bar od njenih najtežih formi. Važno je da u u ovoj teškoj situaciji koju je izazvala pandemija, budemo odgovorni i prema sebi i prema ljudima sa kojima živimo i radimo. Naravno, i dalje se moramo pridržavati svih propisanih protivepidemijskih mera.

Kako ste preležali koronu, teži ili lakši oblik?

Nažalost, uprkos poštovanju svih mera, ni ja nisam uspela da izbegnem Kovid 19, ali na sreću, to je proteklo sa blažom kliničkom slikom. Suprug je imao nešto teži oblik. Zato smo odmah po stizanju prvih vakcina u Vlasotince i mi vakcinisani. Evo, nedavno smo primili i treću dozu vakcine. To je naša prilika da živimo što normalnije, uprkos novom talasu koji nam upravo stiže sa novim mutacijama virusa koji se brže širi.

 

“Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vlasotince na Konkursu u 2021. godini. Statovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.”

Takođe pročitajte

Da li HPV infekcija utiče na plodnost?

Kroz vekove, ljudska plodnost bila je predmet brojnih istraživanja i diskusija, a u moderno doba …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.