Svetski dan prevencije samoubistva se obeležava 10. septembra svake godine na inicijativu Međunarodne asocijacije za prevenciju samoubistva (IASP International Association for Suicide Prevention) uz podršku Svetske zdravstvene organizacije, ukazuju u Centru za promociju zdravlja leskovačkog Zavoda za javno zdravlje.
Širenje informacija, poboljšanje obrazovanja, edukacija, kao i smanjenje stigmatizacije, važni su zadaci u takvim naporima. Tema u 2016. godini je “Povezivanje, komunikacija, briga”.
Samoubistvo je jedan od vodećih javno zdravstvenih problema u svetu. Psihološki bol koji utiče na osobu da sebi oduzme život je nezamisliv. Osobe koje izvrše samoubistvo ostavljaju za sobom porodicu i prijatelje neutešnim dok u zajednici podstiču na ovaj čin.
Svake godine preko 800.000 ljudi u svetu izvrši samoubistvo – 1 smrt svakih 40 sekundi. Svake godine broj izgubljenih života zbog samoubistava prevazilazi broj smrti koje su posledica ubistava i rata zajedno.
U Srbiji stopa samoubistva je izuzetno visoka (19,5) i svrstava nas na 13. mesto u svetu. Naročito je zabrinjavajuće stanje u Vojvodini, u kojoj je stopa samoubistava u 2015. godini bila 18,9 (358 samoubistava ukupno) ali se zapaža trend pada stope u poslednjih 14 godina (sa 29,6 – 2000. godine na 18,9 – 2015. godine na 100.000 stanovnika).
Samoubistva nose ogromne psihološke i socijalne posledice, kao i ekonomske troškove za društvo (gubitak produktivnosti, troškovi zdravstvene i socijalne zaštite) koji se procenjuju na milijarde dolara godišnje. Obzirom da skoro četvrtinu samoubistava čine tinejdžeri i mladi ispod 25 godina (250.000 samoubistava godišnje), samoubistva predstavljaju vodeći uzrok prerane smrti, čineći više od 20 miliona izgubljenih zdravih godina života.
Iako je samoubistvo složen i multifaktorijalni fenomen, i dalje postoje napori za prevenciju samoubistva koji bi mogli da daju „univerzalni“ efekat:
Zajednice i društva koja su dobro integrisana i povezana imaju manje samoubistava;
Ograničen pristup metodama i sredstvima samoubistva (kao što su vatreno oružje ili pesticidi) smanjuje samoubistva;
Obazrivo medijsko izveštavanje;
Edukacija zajednica, zdravstvenih i socijalnih radnika, kako bi bolje prepoznali osobe u riziku, podstaknuli ih da potraže pomoć i obezbedili odgovarajuću, stalnu i stručnu pomoć, može da smanji broj samoubistava kod osoba sa mentalnim bolestima;
Obezbeđenje odgovarajuće podrške osobama pogođenim gubitkom usled suicida, može da smanji njihov rizik od samoubistva.
Efektivna prevencija samoubistva podrazumeva višeslojni i međusektorski pristup samoubilačkom ponašanju u društveno-kulturnom kontekstu. Ljudi koji mogu da doprinesu prevenciji samoubistva su: radnici zdravstvene i socijalne zaštite, istraživači, nastavnici, policija, novinari, verski lideri, kulturni lideri, političari i lideri zajednice, volonteri i rođaci i prijatelji pogođeni samoubilačkim ponašanjem. Ljudi takođe imaju tendenciju da se otvore i barmenima, frizerima, taksistima, itd.
Ukratko, svi treba da učestvuju u prevenciji samoubistva.
Centar za promociju zdravlja