Tišinom protiv stresa zarad boljeg zdravlja

U ovom užurbanom svetu, svakodnevno smo na visokom nivou stresa i retko imamo priliku da uživamo u tišini i zadovoljstvu koje pruža.

Tišina je nešto što u čemu većina ljudi ne uživa, jer stvarno ne zna koje su koristi od potrošnje određenog vremena u apsolutnoj tišini. Nauka je već nekoliko puta potvrdila da tišina pozitivno utiče na zdravlje i funkcionisanje mozga.

Svakog dana ostavite malo vremena da provedete svoje misli, bez ikakvih distrakcija i poremećaja, a efekat će biti najbolji ako to vreme provedete u prirodi na svežem vazduhu. Tokom ovog vremena zaboravite na guranje i užitak i uživajte u prednostima tišine.

Tišina podstiče regeneraciju moždanih ćelija

U anketi iz 2013. godine, objavljenoj u Brain, Structure and Function, naučnici su proučavali uticaj tišine na laboratorijske miševe. Rezultati analize pokazali su da su dva sata tišine dnevno dovoljne da stimulišu rast novih ćelija na području hipokampusa. Hipokampus je deo mozga odgovornog za pamćenje, emocije i učenje.

Naučnici su otkrili da tišina poboljšava komunikaciju između neurona i smanjuje rizik od degenerativnih promjena u mozgu.

Tišina omogućava čuvanje i memorisanje informacija

Mozak je uvek aktivan, čak i tokom odmora. U anketi iz 2013. godine, američki naučnici proučavali su uticaj tišine na informacije koje su ljudi sreli u poslednjih nekoliko sati. Utvrdili su da ćutanje podstiče skladištenje i obradu ovih informacija. Tokom vremena koje provodimo u tišini, mozak ima dovoljno vremena da obrađuje i čuva informacije. Veoma često tišina takođe pomaže u rešavanju problema.

Nedostatak tišine i brzina rutiranja mogu stvoriti osećaj izobličenja, smanjiti produktivnost, koncentraciju i memoriju. U takvom stanju je skoro nemoguće čuvati i zapamtiti bilo koju informaciju.

Tišina smanjuje nivo stresa i olakšava anksioznost

Stalno izlaganje buci podiže nivo stresnih hormona u telu, što je vrlo loše za zdravlje celog organizma. Mozak uvek odgovara na zvučne signale, čak i tokom spavanja. Amigdala je deo mozga koji je povezan sa skladištenjem memorije i emocijama. Aktivira se zvučnim signalima i podstiče otpuštanje stresnih hormona. Ako živite u zauzetoj i glasnoj oblasti, vrlo je verovatno da imate u povišenom nivou hormona stresa (kortizola) u telu.

U jednoj studiji iz 2002. godine, naučnici su analizirali aktivnost detetovog mozga nakon izlaganja buci. Rezultati su pokazali da deca koja su stalno izložena buci učenja otežavaju i imaju loše ocene, u poređenju sa djecom koja svakodnevno provode određeno vrijeme u tišini.

Tišina nam omogućava da razmišljamo jasnije

Svakodnevna izloženost buci iskrivljuje sposobnost logičkog i realnog razmišljanja. Buka može smanjiti motivaciju i povećati rizik od grešaka tokom određenih zadataka. Deca koja su izložena buci daju manje rezultate na testovima kognitivnih funkcija, a kod odraslih primećeni su povišeni nivoi stresnog hormona.

Jedna studija pokazala je da stalna izlaganja šumovima može usporiti kognitivni razvoj i otežati jezičke veštine.

 

Izvor: http://www.gwdserbia.com/index.php/pocetna

Takođe pročitajte

Počeo rad na predstavi ,,Vrana u paunovom perju” po romanu Vladimira Vučkovića

U niškom Narodnom pozorištu  održana prva čitaća proba za predstavu “Vrana u paunovom perju”, Vladimira …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.