Šume su pluća planete i istovremeno najveća fabrika kiseonika, koji nastaje u složenom procesu fotosinteze, kada biljke iz atmosfere usvajaju ugljen-dioksid, a oslobađaju kiseonik. Kiseonik je gas bez boje, mirisa i ukusa, koji udišemo, i bez njega nema života na Zemlji.
Opstanak više od dve trećine kopnenih vrsta, prema podacima World Wildlife Funda (WWF), zavisi od šuma. Naučno je dokazano da boravak u šumi relaksira čoveka i veoma pozitivno utiče na njegovo mentalno i fizičko zdravlje. Čest boravak u šumi pruža brojne benefite, pa se kretanje tzv. stazama zdravlja u nekim zemljama tretira kao zvanična terapijska procedura.
Slađana Dabić, stručni saradnik za gajenje i zaštitu šuma JP „Vojvodinašume“, kaže za Kurir da samo dva sata provedena u šumi mogu znatno da podignu imunitet.
Likoviti fitoncidi
„Stručnjaci tvrde da se, pored dobrobiti kretanja, tajna krije i u fitoncidima, materijama koje se oslobađaju iz drveća i biljaka koje daju vazduhu lekovita svojstva. Ovo je posebno naglašeno u šumama četinara i šumama koje obiluju lekovitim biljem. Neki istraživači tvrde da za nekoliko sati provedenih u šumi napunite baterije za naredne dve sedmice. Može se reći da je život u bučnom gradu, punom izduvnih gasova, atak na ljudsko zdravlje, dok boravak u šumi pruža zaceljenje, terapiju oporavka ljudi pod stresom, sa visokim krvnim pritiskom i drugim bolestima modernog doba.“ – kaže Dabićeva.
Poznato je da zelena boja relaksira, uklanja razdražljivost i nervozu. Isti uticaj na nervni sistem čoveka ima i cvrkut ptica koje su redovni stanovnici šume. Čist vazduh u kojem se mogu osetiti prijatni mirisi cvetova raznih biljaka naprosto tera čoveka da diše punim plućima, što opet pozitivno deluje i na stabilizaciju krvnog pritiska. Lekari kažu da boravak na višim nadmorskim visinama, gde ima vegetacije, popravlja krvnu sliku.
Poboljšava se imunitet
„Svakodnevna šetnja u prirodi pomaže u sticanju i održavanju kondicije, popravlja imunitet i štiti od bolesti novog doba koje su uzrokovane stresom. U šumi rastu razne vrste lekovitog bilja, koje se koriste u farmaceutskoj industriji. Boravak u šumi sa prijateljima i porodicom jača konekciju među ljudima, inspiriše na pozitivne afirmacije i pomaže pri postizanju zadatih ciljeva. Roditelji treba da vode decu u prirodu od najranijeg uzrasta kako bi stekla naviku i, kada odrastu, nastavila da odlaze samostalno.“ – kaže Dabićeva.
Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo u Japanu 2004. godine sprovelo je veliki program, koji je pokazao značajne pozitivne efekte boravka u šumi na ljudsko zdravlje. Tada je dokazano da šume pozitivno utiču na mentalno zdravlje, kontrolisanje stresa, regulisanje krvnog pritiska, relaksaciju, a ovi efekti mogu potrajati i do 30 dana nakon boravka u šumi.
– žene i muškarci koji imaju pogled na drveće kroz prozor porodične kuće ljubazniji su prema partnerima i deci
– deca koja u školskom dvorištu mogu da borave među drvećem imaju bolje rezultate u učenju
– pacijenti koji imaju pogled na drveće iz bolesničke sobe brže se oporavljaju
– pacijenti koji mogu da borave u prirodi brže ozdrave
– pesma ptica povoljno utiče na smirenje uma, psihički odmor i izaziva radost
– osluškivanje zvukova u šumi pomaže razvoju slušnih sposobnosti i orijentacije u prostoru
Izvor: National Geographic