nedelja , 26 marta 2023
Foto: https://www.freepik.com/free-photo/overhead-view-hand-holding-small-fresh-potted-plant_2586588.htm#query=planting%20flowers&position=12&from_view=search

Saveti za opremanje i uredjenje bašte

Prolećni dani su tu i mnogi razmišljaju kako da opreme svoju baštu na jednostavan ali i originalan način. U ovom tekstu daćemo vam nekoliko praktičnih saveta koji su nezaobilazni kada u pitanju opremanje i uredjenje vaše bašte.

Plan opremanja i uredjenja bašte

Kao i pre svih kompleksnih poduhvata, potrebno je da sastavite plan. Alternativno, napišite na papir šta vam sve pada na pamet kada je vaša bašta u pitanju odnosno vaše želje u vezi njenog uredjenja. Većina njih sigurno može da se ostvari.

Veoma je bitno da znate u kom ćete delu ili delovima dvorišta formirati baštu i kolika će ona biti. Osim obima i pozicije bašte, trebalo bi da okvirno znate šta biste sadili od biljaka – koje vrste biljaka cvetnica ili povrća. Uslov za ovaj odabir su naravno naši klimatski uslovi i tip zemljišta koji najčešće preovladava.

Kada odlučite o vrstama biljaka, dobro se informišite koja vrsta zemlje odgovara svakoj od njih kao i koji tip djubriva.

Dalje, trebalo bi da na vreme razmislite o načinu zalivanja odnosno navodnjavanja bašte. Možete da se odlučite za klasično zalivanje crevom i prskalicama ali za neka druga rešenja.

Na tržištu možete naći i povoljne pumpe za navodnjavanje koje će vam olakšati posao naročito ako se odlučite za veću površinu bašte ili na primer travnjaka.

Naravno, svi planovi u vezi opremanja bašte ne moraju biti rigidni i nemojte ih strogo poštovati. Ukoliko vam se naknadno dopadne neka biljka ili se setite novih ideja, slobodno i to uradite a propratne rekvizite lako ćete dokupiti.

Nabavka neophodnog alata i materijala

Kada ste isplanirali šta vam je sve potrebno za opremanje bašte i napravili skicu njenog izgleda, vreme je da se pozabavite neophodnim alatom odnosno sredstvima za rad i materijalom. Ono što će vam sigurno biti potrebno za obradjivanje zemlje i sadnju biljaka jesu ašov, motika, gumene čizme, rukavice, baštenske makaze kao i odredjeni podupirači za mlade sadnice biljaka.

Dalje, biće vam neophodni odgovarajući tipovi zemlje i supstrata. Različite biljke vole različite tipove zemljišta, pa ako biljku koja voli kiselo zemljište posadite u bazno, veoma brzo će uvenuti.

Ukoliko ovog puta želite da malo više truda uložite u svoju baštu i dvorište, možete da izbetonirate staze do dela gde vam je bašta ili napraviti stazu oko nje. Ovo je veoma praktično jer se nećete isprljati toliko kao kada staza ne bi bilo. Za ovu aktivnost trebaće vam cement, šljunak i pesak i voda pa te materijale obezbedite na vreme.

Isto tako, za avangardni izgled vašeg cvetnog aranžmana u bašti, možete da ozidate kameni zid, a lakša varijanta je da negde nadjete ili kupite kamenje i poredjate ga oko aranžmana.

Što se tiče povrća, ukoliko želite da se oprobate u uzgajanju paradajza, krastavca ili paprike, biće vam potrebna ili konstrukcija uz koju će da rastu ili pojedinačni podupirači koji će držati biljke.

Kupovina sadnica i semena i prikupljanje pelcera

Otprilike mesec dana nakon božićnih praznika u prodavnicama počinju da se pojavljuju mnogobrojne kesice sa semenom za cveće i povrće. Na svakoj od njih imate uputstvo za korišćenje, kada se seje ako se seje unutra, kada ako se seje napolju, posle koliko bi trebalo da se vidi rast, na kojoj se razdaljini jedna od druge sade, kao i na koliko se zaliva. To će vam pomoći da na vreme isplanirate kada ćete šta i gde da posadite.

Nakon što ste našli koje vam se biljke svidjaju, trebalo bi da proučite njihove karakteristike. Na primer, koliko su otporne i koliko dobro podnose naše uslove, koliko su osetljive na niži kvalitet zemljišta i sl. Primera radi, verujemo da će vam se svideti drvo kivija i da ćete posegnuti da ga kupite. Medjutim, iako sigurno ima izuzetaka, teško da će kivi opstati kod nas. Zato je bolje da počnete sa jednostavnijim i otpornijim biljkama.

Foto: https://www.freepik.com/free-photo/plants-gardening-tools-close-up_13238942.htm#query=garden&position=11&from_view=search

Umesto kivija i pomorandži, na razdaljini od nekoliko metara možete da posadite mlade sadnice voća kao što su jabuke, kruške, breskve, višnje ili trešnje. One skoro uvek uspevaju na našim prostorima.

Sadnja i dekoracija baštenskih aranžmana

Pre sadnje, podrazumeva se da ste pripremili “teren” odnosno zemljište za biljke i da otprilike znate kojim ćete redosledom saditi biljke.

Oko marta i aprila možete da posadite vinovu lozu čiji hlad u letnjim mesecima nikada neće izaći iz mode.

Predlažemo vam još i ukrasne tikvice, koje prave hlad ukoliko se penju uz ogradu. One imaju divne plodove različitih šara i oblika a ukoliko se na jesen i zimu dobro osuše i ne propadnu, mogu vam zauvek koristiti kao dekoracija.

Od prelepih cvetnica, tu su višegodišnje kukurek, hosta, muškatle, hortenzija, medunika, hojhera, hemoraklis, narcisi, kandilica i mnoge druge ili jednogodišnje kao što su kosmos, cinija, ladolež, dragoljub, različak itd.

Njih uglavnom možete saditi sredinom marta i u aprilu pa nabavite seme na vreme.

Održavanje bašte

Kada ste opremili i sredili svoju baštu, potrebno je još samo da je održavate. U tome vam opet može pomoći plan, koji ćete recimo držati u radionici i koji ćete moći da pratite svakodnevno.

U toplim mesecima junu, julu, avgustu pa čak i septembru, biljke žele da se zalivaju svakodnevno. To će vam biti obaveza u kojoj ćete uživati gledajući ih kako rastu i napreduju.

Što se tiče povrća, obavezno se inormišite koji insekti ili bolesti mogu da napadnu svaku vrstu pojedinačno i nabavite sredstva protiv tih stvari na vreme. Trudite se da povrće u vašoj bašti ne prskate ako je moguće uopšte, ali ukoliko primetite da ih je nešto “napalo”, to je potrebno uništiti. Bolesti se kod biljaka prenose vrlo lako, tako da ukoliko se samo jedna sadnica paradajza “razbolela” najverovatnije će i ostale.

Preostaje vam samo da uživate u novoj bašti!

Nadamo se da su vam saveti pomogli prilikom opremanja i uredjenja bašte.

Takođe pročitajte

Mirisno nasleđe baka Ljubice

Prvu lukovicu zumbula Ljubica Dimitrijević, domaćica iz zaplanjskog sela Taskovići zasadila je šezdesetih godina prošlog …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.