Planinski čubar ili vrijesak (satureja montana l) rasprostranjen je na travnatim i kamenitim površinama, pretežno na krečnjačkoj podlozi Sićevačke klisure, Stare i Suve planine, Svrljiške planine i naravno na Rtnju po kome je i dobio naziv poznati “rtanjski čaj”.
Ova biljka ima dosta korisnih svojstava a do detalja su ih u knjizi “Naše lekovite i neškodljive biljke” opisali prof.dr Vlasta i dr Dragan Stamenković.
Višegodišnji polužbun, visine 40-70cm, sa odrvenelim donjim delom stabla i grana, od osnove razgranat. Listovi sa srcastom osnovom, linearno lancetasti, naspramni, kožasti i sjajni, 1-3cm dugi i 3-7mm široki, sa mnogobrojnim tačkastim žlezdama. Cvetovi su rasporedjeni u pršljenovima, 3-8 cveta obrazuju guste grozdaste cvasti na vrhovima grana. Čašica je duga 4-6mm, bela, roze ili purpurno obojena krunica je duga do 11mm. Plod je oračić, jajast svetlomrke boje, sa žlezdanim tačkama, dugačak do 1,5mm. Biljka cveta jula i avgusta.
Zakonskim propisima je zaštićena biljna vrsta. Razvijena je tehnologija gajenja (D.Adamović et all.).
Koriste se cvetni vrhovi biljke (Saturejae montanae herba) na početku ili u punoj fazi cvetanja, odsecanjem vrhova, bez čupanja cele biljke. Posle čišćenja od odrvenelih delova suši se u tankom sloju, na promajnom mestu u hladu
Osušena (do 12% vlage) droga se još jednom očisti od delova sa promenjenom bojom i čuva u višeslojnim papirnim kesema, u suvoj i provetrenoj prostoriji. Odnos sveže i suve droge je 6:1. Ubrana droga ima karakteristični začinski miris i nagorak ukus.
Hemijski sastav prikupljene droge umnogome zavisi od porekla, podloge i vremenskih prilika. Sadrži do 2% etarskog ulja, u kome dominira karvakrol, triterpenske kiseline, do 7% tanina, flavonoide, sluzi i dr.
Planinski čubar je narodni lek. Zbog sadržaja etarskog ulja sa vrednim komponentama ima izražena antimikrobna delovanja, pa se koristi kod upala organa za disanje, varenje i mokraćnog sistema. Stimuliše crevni trakt, koristi se kod gastričnih problema (gastritis, čir), kolika sa dijarejom, opšteg jačanja organizma.
Sok iz sveže biljke ili prah osušene koristi se spolja u lečenju upala sluzokože i kože, bolova, svraba i otoka od ujeda (uboda) insekata. Pripisuju joj se svojstva da jača potenciju, što naučno nije dokazano.
Planinski čubar je vredan kuhinjski začin u pripremi masnih i teških jela.
Sveže prikupljena droga i dobro očuvana, veoma je korisna u dečjoj terapiji i kod starijih osoba: bronhitis, astma, kašalj, upale disajnih organa i urinarnog i genitalnog sistema.
Čaj se priprema od 2 supene kašike osušene i usitnjene biljke i 400ml proključale vode, ostavi se u poklopljenom sudu 15 minuta i procedi. Pripremljen čaj zasladjen medom se popije u toku dana, polako u gutljajima uz što dužem zadržavanju u ustima. Deca, zavisno od uzrasta, koriste manje doze: 1 čajna kašičica na 150ml vode. Čaj uzeti u toku dana na opisani način.
Planinski čubar može da se dodaje biljnim mešavinama koje su namenjene navedenim indikacionim područjima, radi poboljšanja njihovog delovanja u prevenciji i lečenju.
U navedenim dozama nema neželjenih efekata.
Knjiga se može poručiti od autora : dr Dragan Stamenković