Promocija romana “O ženkama i mužjacima” u Udruženju književnika Srbije

U Udruženju književnika Srbije održana je promocije romana “O ženkama i mužjacima” dr Nebojše Ivanovića, poznatog hirurga onkologa i profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu.
O knjizi su govoriliRadomir Andrić, počasni predsednik Udruženja književnika Srbije, književnica Danica Diković Ćurguz, recenzent dr Đorđe Janić, Saša Stanković, profesor književnosti vlasotinačke gimnazije, i autor knjige “O ženkama i mužjacima”.

Program je vodila Milica Gacin, novinarka RTS-a, koja poznata kao voditelja popularnog kviza Slagalica.

Glumci Pozorišta na Terazijama Vladan Savić i Kristina Savić. nadahnuto su čitali odlomke iz romana, a pesme pomenute u knjizi izvele su Jovana Gacin na violini i Iva Milanov na klaviru.

Radomir Andrić je pozdravio sve u ime domaćina i pročitao svoje prikaz „Roman snažnog intelektualnog naboja“.

“Sa aspekta čitaoca, ovu knjigu sam nazvao romanom snažnog intelektualnog naboja. Ova proza je zasnovana na promišljanju esencijalnih problema i poglede na emotivna saznanja svedena na psihoanalitičke načine. U knjizi je dominantna tema traganje za ljubavljju, čežnja i strepnja, sa svim neizvesnim atributima – naveo je Andrić.

Književnica Danica Diković Ćurguz iznela je poetsko nadahnut osvrt na roman sa posebnim naglaskom na duhovnu bliskost Ivanovićave poetike sa Selimovićem, Andrićem, Ibzenom i Borhesom.

“Nema veće sreće od ljubavi i stvaralaštva, svaki čovek koji istinski voli je stvaralac govorio je Vladeta Jerotić. Zašto je potraga za Marijanom trajala toliko dugo? Naš pisac je napisao i prvu izvanrednu dramu koja zauzima gotovo polovinu knjige. Nebojša je obdaren narator, nije se mogao zaustaviti na jednoj priči, pored prve veoma jake i originalne knjige, očekujemo i sledeće – rekla je Diković Ćurguz.

“Roman je neka vrsta autobiografske ispovesti, koju piše Beini Salvesen u terapeutske svrhe. Pojava irealnog, tek tu i tamo, za čitaoca neprimetno, aluzivno probija u glavni tok romana. Prelomna tačka u kojoj je stupilo na scenu je letovanje u Poreču. Ono menja naratorov životni put. Tamo susreće Marijanu. Njen odlazak i volšebni nestanak otvara povest u pravcu fiksacije naratora na nalaženje ove devojke. Ona otvara prvo psihološko pitanje, kada razmišljamo o uzroku te fiksacije: da li je to ljubav, kao što pisac, kroz naratora želi da nam ukaže ili je posledica nekih drugih sila, iracionalnih ili racionalno objašnjivih – istakao je recenzent romana Đorđe Janić.

“Što se tiče erosa situacija je jasna, imamo glavni tok, junaka koji ima potrebu da se ostvari u kontaktu sa idealizovanom ženom, najprisutniji je u centralnom delu romana gde postoji komedija, mislim da to dominira u celoj strukturi romana. Tanatos je najprisutniji u završetku romana gde vidimo glavnog junaka koji ima ozbiljne psihičke probleme, što se može proširiti i na druge likove. Inspirisan je na samim iskustvom pisca, ne smemo zaboraviti da je ovu knjigu pisao doktor koji je gledao svoje pacijente u specifičnim situacijama. Za logos imamo eseje, to je na neki pokušaj naučnog odgovora koji je autor sebi zacrtao. I eros proizilazi iz same prirode dr Ivanovića kao pozitivnog čoveka, druželjubivog hedoniste – istakao je Saša Stanković.

“Lajtmotiv romana su muško-ženski odnosi, što je tema koja se sama nameće, jer u sebi najizražajnije sadrži večni sukob narcističkih iluzija i prirodnih nagona. Oblast nesvesnog otkriva se da anđeosko u nama u velikoj meri počiva na narcističkim patetičnim iluzijama, a da đavolsko u nama u velikoj meri predstavlja prirodne primarne nagone koji su nam omogućili preživljavanje kroz evoluciju. Razmišljanja o ovoj temi navela na obimna misaona istraživanja iz kojih je nastala nova, još neobjavljena knjiga, pod naslovom Priča o nama“ – na kraju je dr Ivanović objasnio je motiv za pisanje romana.

Saša Stanković

 

.

 

 

 

 

 

 

 

.

Takođe pročitajte

Sećanje na preminule poetese – ljubav je pesma, bedem zaboravu

Na poziv Biblioteke i Književnog kluba ‘Rosulja’, privrženošću prave porodice koja se sabira oko ognjišta, …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.