Pravilna ishrana za žene sa sindromom policističnih jajnika

Kad bismo nabrojali najveće neprijatelje ženskog zdravlja, sindrom policističnih jajnika ubedljivo bi se našao među prvima.

Procenjuje se da od ovog stanja pati između 8 i 10% žena. Zabrinjavajuće je i to što sindrom policističnih jajnika (skraćeno: PCOS) sve više pogađa mlade žene. Ako se ne otkrije i ne leči na vreme, posledice po žensko zdravlje mogu biti ozbiljne.

Neke od najtežih bolesti koje prate PCOS su insulinska rezistencija, dijabetes i neplodnost, pa je za sve žene važno da na vreme otkriju problem i dobiju odgovarajuću terapiju.

Šta znači imati sindrom policističnih jajnika?
Najveći broj žena sa ovom dijagnozom ima simptome koji im značajno remete uobičajeno funkcionisanje. Pošto je reč o sindromu koji uključuje nekoliko organskih poremećaja, karakteristično je da ga prati više različitih simptoma koji se javljaju u isto vreme.
Od njih su najuočljiviji oni koji se direktno odražavaju na izgled žene: pojačana maljavost, pojava akni i gubitak kose. Skoro polovina žena sa policističnim jajnicima ima i poteškoća sa prekomernom telesnom težinom.
Od ostalih izraženih simptoma, to su neredovni i bolni menstrualni ciklusi, obilno krvarenje, česte glavobolje i ciste na jajnicima. Po tome je sindrom i dobio ime, i to je osnovni kriterijum po kome se on dijagnostikuje. Naime, kod žena sa PCOS-om je karakteristično da imaju veći broj cista na jajnicima. Međutim, da bi se sa sigurnošću utvrdilo da je u pitanju PCOS, potrebna su još dva kriterijuma: poremećaj ovulacije i povišeni nivo muških hormona (androgena).

Kako poremećaj hormona utiče na PCOS
Ginekolozi i endokrinolozi još uvek nisu sigurni zbog čega se sindrom policističnih jajnika tačno javlja. Jedan od najverovatnijih uzroka je genetska sklonost, a ponekad je PCOS udružen sa upalnim procesima u telu i insulinskom rezistencijom.
To je stanje koje prati povišen nivo insulina u krvi (hormona koji pretvara šećer u energiju), pri čemu ćelije u organizmu ne mogu pravilno da ga iskoriste za regulisanje nivoa šećera. Takođe, visok nivo insulina utiče i na povećano lučenje muškog hormona (testosterona) u jajnicima, što dovodi do pojave cista.

Kada u organizmu ima viška testosterona, teže dolazi do ovulacije i stvaranja zdravih jajnih ćelija. Zato se kod žena sa ovim sindromom dešavaju problemi sa začećem, zbog čega je PCOS jedan od vodećih uzroka ženskog steriliteta.
Da bi se sindrom policističnih jajnika precizno dijagnostikovao, prvi korak je odlazak kod ginekologa koji će naložiti detaljne laboratorijske analize. Međutim, nije samo dijagnoza ta koja ženama iz korena menja život.

Simptomi i uzroci PCOS-a vezani su, pre svega, za poremećaj rada hormona. Mnogim ženama je zato najveći izazov kako da vrate hormonsku ravnotežu i održe ovaj sindrom pod kontrolom. Izazov postaje još veći ako su policistični jajnici udruženi sa insulinskom rezistencijom.

Ovo je čest slučaj kod žena koje pate od viška kilograma. Zato se PCOS povezuje i sa nezdravim navikama u ishrani i nedostatkom fizičke aktivnosti. Dosadašnja iskustva u lečenju pokazuju da je za regulisanje rada hormona ključno usvojiti odgovarajući režim ishrane, uz promenu životnih navika koje negativno utiču na zdravlje.

Osnovne preporuke za promenu režima ishrane
Pošto sindrom policističnih jajnika mogu pratiti različiti simptomi, lekari se slažu da bi korigovanje ishrane trebalo uskladiti sa uzrocima PCOS-a u svakom pojedinačnom slučaju. Time se može značajno uticati na umanjenje simptoma i opšte poboljšanje zdravlja.

Međutim, PCOS često zahteva eliminisanje pojedinih namirnica koje veliki broj žena svakodnevno konzumira. To je i razlog zašto radikalno menjanje režima ishrane u početku može biti izazov, pogotovo ako se radi o izbacivanju omiljenih namirnica. Žene bi trebalo da imaju na umu da tako pomažu svom telu da se izbori sa stanjem koje može dovesti do ozbiljnijih problema sa zdravljem.

Preporuka je zato i da se sve promene uvode postepeno. Regulisanje ishrane bi pre svega trebalo da poboljša metabolizam i hormonsku ravnotežu, što utiče i na simptome kao što su izražene menstrualne tegobe i neredovne ovulacije.

Šta sve spada u „zabranjene“ namirnice?
Pravi lek za to je moguće naći u svakoj kuhinji. Međutim, on bi najpre trebalo da zameni sve one štetne namirnice koje narušavaju balans hormona. Za žene koje pate od gojaznosti ili teško gube kilograme, prvo pravilo glasi – izbaciti iz jelovnika hranu koja sadrži previše ugljenih hidrata.

Industrijski prerađena hrana, razne vrste grickalica, gazirani sokovi i namirnice bogate šećerom sadrže velike količine prostih ugljenih hidrata i kalorije koje se „lepe“ u vidu masnih naslaga. Njih je poželjno u potpunosti se odreći, ili za početak značajno smanjiti njihovo konzumiranje.

Isto se odnosi na hranu kao što je beli hleb i pecivo, testenina od belog brašna, „brza“ i pržena hrana, beli pirinač, kao i namirnice poput margarina, majoneza i kečapa.

Pokazalo se i da je organizam žena skloniji upalama ako jedu veće količine crvenog mesa. Ova namirnica se ne preporučuje ni ženama koje imaju neredovne menstrualne cikluse. „Veće količine“ u ovom slučaju znače više od 4 porcije nedeljno, pa je preporuka da se konzimiranje crvenog mesa smanji na 1 do 2 porcije.

Takođe, postoje i namirnice koje su odlična zamena za „zabranjenu“ hranu. Beli hleb se može zameniti hlebom od integralnog brašna (ječmenog, ovsenog ili speltinog). Umesto belog pirinča dobro je konzumirati ovas, proso i integralni pirinač, a najbolje zamene za šećer su crna čokolada, suvo voće i prirodni zaslađivači poput stevije i malteksa.

Koje su to „obavezne“ namirnice u lečenju PCOS-a?
Obilje vitamina, minerala, proteina i ostalih korisnih sastojaka je izuzetno važno za dovođenje hormona u ravnotežu, pa tako i za pravilno lečenje sindroma policističnih jajnika.

To znači da bi u ishrani trebalo da se nađu namirnice bogate prirodnim vlaknima koje prirodno regulišu šećer u krvi:
● Povrće i voće (karfiol, brokoli, zelena i crvena paprika, zelena salata, bobičasto voće i borovnice)
● Mahunarke (pasulj i sočivo)
● Meso bogato proteinima (piletina i riba)
● Orašasti plodovi (badem i orasi)

Kako bi poboljšale varenje i kvalitet bakterija u crevima, ženama se savetuje da jedu fermentisanu hranu kao što je turšija i kiseli kupus. Ove namirnice posebno pomažu u regulisanju telesne težine.

Korisno je obroke obogatiti i hranom koja ima protivupalno dejstvo. Od povrća, to su pre svega paradajz, spanać, kelj i blitva. Od voća se preporučuju jagode i borovnice, dok bi ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama (sardine i losos) trebalo konzumirati najmanje 1 ili 2 puta nedeljno.

Sem toga, poželjno je u pripremi obroka koristiti zdrave vrste ulja kao što je laneno i maslinovo.
Pored zdravih namirnica koje regulišu rad hormona, mnoge žene su se uverile i u pozitivne efekte vitaminskih dodataka ishrani, kao i prirodnih suplemenata kao što je peruanska maka. Naime, brojna istraživanja već su potvrdila delotvorna svojstva koje peruanska maka ima na celokupno zdravlje žene.

Isto se odnosi i na vitaminske komplekse (pre svega, vitamini B kompleksa i vitamini C, E i D). Ženama koje pate od nedostatka ovih važnih nutrijenata preporučuje se da ih uvrste u svakodnevni režim ishrane.
Ipak, da bi promene u ishrani dale najbolje rezultate, svaka žena bi u dogovoru sa lekarom trebalo da odredi plan koji će najviše odgovarati njenom zdravlju. Pošto je sindrom policističnih jajnika kompleksno stanje, ženama se preporučuje da pre korigovanja navika u ishrani svakako zatraže savet ginekologa ili nutricioniste.

Takođe pročitajte

Sećanje na preminule poetese – ljubav je pesma, bedem zaboravu

Na poziv Biblioteke i Književnog kluba ‘Rosulja’, privrženošću prave porodice koja se sabira oko ognjišta, …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.