Pozitivan ishod kao krajnji cilj rešavanja konflikata

Svi mi ponaosob opažamo stvari i događaje u našoj socijalnoj sredini na jedinstven način i na temelju toga gradimo svoje viđenje stvarnosti.

Do konflikta najčešće dolazi zato što svako od nas veruje svom viđenju koje smatra jedinim ispravnim i ponekad ne želi da sagleda stvari iz tuđeg ugla. Svaka osoba ima skup svojih vrednosti i stavova, ono što je jednoj osobi značajno, ne mora biti i drugoj.

Ono što se u psihologiji ističe, jesu osobine ličnosti, te svako od on nas poseduje osobine koje čine sklop njegove autentične ličnosti, po čemu se razlikuje od drugih. Osobe koje žele da ih drugi slepo slede i slušaju, imaju predispozicije da se nerado prilagođavaju drugima i sklonije su konfliktima. Potrebno je da se svako od nas zapita i preispita svoju ličnost. Da li je možda konfliktna ličnost ili sagledava stvari iz različitih uglova i prihvata tuđe mišljenje?

Često se upotrebljava psihološki pojam “projekcija”, isti može voditi osobu do konflikta, ponekad kad se nekome nešto ne sviđa na njemu prepoznaje u drugome, napada ili osuđuje drugog. Ponekad je potrebno na pravi način analizirati situaciju i zapitati se “Da li sada kritikujem drugu osobu ili samog sebe?”.

Možemo definisati konflikt kao „proces koji počinje kad jedna strana uoči da druga strana negativno utiče, ili će uticati, na nešto do čega je prvoj strani stalo.” Konflikt mora biti uočen kao takav, jer da li konflikt postoji ili ne je stvar percepcije. Ako nismo svesni konflikta, onda on i ne postoji. Ako unapred imamo obikovano mišljenje o nekome ili nečemu (posebno ako je negativno) teško da ćemo sa tom osobom ili o nečemu voditi objektivni razgovor, već ćemo tražiti povod za konflikt i napad na tu osobu, ovde se radi o tome da predrasude vode do konflikta.

Iako može biti neprijatan, konflikt predstavlja sastavni deo života. Ako ne rešimo konfliktnu situaciju, ona može da eskalira u nešto mnogo gore nego što je bilo na samom početku, zato je potrebno da se naučimo kako da upravljamo konfliktima. Zato se usredsredite na pozitivne ishode rešavanja konflikta. Budite svesni svoje uloge u problematičnoj situaciji.

Odredite šta možete da uradite da biste tu situaciju poboljšali. Podsetite se da vi ne pokušavate da promenite drugu osobu. Umesto toga, vi želite da promenite način na koji vas dvoje komunicirate. To možete da postignete tako što ćete promeniti sopstveno ponašanje. Način na koji se obraćamo drugima u velikoj meri uticati kako će poruka biti prihvaćena i shvaćena (pozitivno ili negativno). Izbegavajte pretnje, naredbe, etiketiranje, procenjivanje i omalovažavanje drugih jer „lepa reč i gvozdena vrata otvara“. Kako svako od nas želi da ga neko sasluša u razgovoru, tako i vi poštujte sagovornika i saslušajte ga do kraja. Ne doživljavajte kritike kao napad na sebe jer kad vas neko kritikuje to obično ne radi zato što bi vam naštetio nego zato da bi nešto dobio ili da bi odbranio sebe. Uvek se konstruktivnije usmerite na rešavanje problema ne na nabrajanje loših osobina druge osobe, to sigurno nije rešenje problema.

Budite tolerantni u svakoj situaciji u kojoj se nađete, bitno je da prihvatite različitost među ljudima i mišljenjima i da to shvatite kao priliku da naučite nešto novo, a ne kao priliku za sukob. Sve vreme u razgovoru treba da iznosite svoja mišljenja i slušate sagovornika, kako biste razumeli njegovu tačku gledišta, što je ključno za prevazilaženje problema. Pričajte o svojim iskustvima, motivima i emocijama koji utiču na to kako posmatrate dati problem. Takođe, sagovorniku sve vreme treba da date do znanja da ga posmatrate kao sagovornika, a ne kao suparnika i da ste posvećeni poboljšanju odnosa.

Meri Nešić, master klinički psiholog

Takođe pročitajte

Uticaj godišnjeg doba na naše raspoloženje

Promena godišnjih doba često ima dubok uticaj na naše fizičko i mentalno blagostanje, a čini …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.