Pismenost (ni)je samo pravopis!

Danas je Međunarodni dan pismenosti. I vidim na FB kako je opet vezuju za gramatiku odnosno pravopis. A pismenost je prilično kompleksna. Od toga da znamo da pišemo, čitamo, računamo (tradicionalna pismenost) do informacijske, medijske, digitalne pismenosti…i još šire, ukazuje nam dr Vesna Crnogorac.

Pismenost je i sposobnost kritičkog mišljenja, podrazumeva i kreativnost, kulturu, pristojnost. Slobodu. Etiku. Sve je to pismenost, a ne samo da znamo kako ”nemogu” treba pisati ”ne mogu”.

Da Međunarodni dan pismenosti treba obeležavati svakog 8. septembra u celom svetu odlučio je UNESKO još pre 50 godina.Podsećajući svet na značaj pismenosti za čovečanstvo, da svaki čovek bude ono što želi na dostojanstven način i uz poštovanje – svake godine se ovaj datum obeležava širom sveta na razne načine. UNESKO ga naziva danom aktivne mobilizacije međunarodne zajednice kada se posebno promoviše pismenost kao značajan instrument koji osnažuje pojedince, zajednice i čitavo društvo.

Shvatanje da pismenost podrazumeva poznavanje i primenu pravila standardnog maternjeg jezika (čitanje i pisanje) kao i računanje bilo je aktuelno pre više od pola veka, te se pismenim pojedincem smatrao upravo onaj koji to ume. Opšte je shvatanje da pismeni ljudi u današnjem društvu znanja znaju kako se uči, jer znaju kako je znanje organizovano, kako da pronađu informacije i kako da te informacije koriste da i drugi mogu učiti od njih. U središtu pismenosti je dakle, pojedinac koji uči celog života.14225506_1146822808710072_6783019736930124076_n

Savremena pismenost je veoma kompleksna jer podrazumeva i informacijsku pismenost odnosno digitalnu, medijsku, naučnu, informatičku, vizuelnu. Značajna je i tzv. emocionalna pismenost na čiji značaj se možda i najmanje ukazuje, a koja podrazumeva znanja kako prepoznati emocije, definisati ih i potom saopštiti. Pismenost u konačnom priprema ljude na međusobno povezivanje, dijalog, toleranciju i razumevanje.

Pismen pojedinac poznaje i svoja prava, način kako da ih ostvari, kako da reaguje ukoliko se ta prava krše ili uskraćuju. Od toga da pravo na obrazovanje mora biti svima dostupno bez obzira na sve moguće razlike među ljudima do jasne zabrane diskriminacije u ovom domenu.

Demokratska dimenzija pismenosti je takođe važna a na nju je odavno skrenuo pažnju američki senator Mejdžor R. Ovens. On je naime izjavio kako su svi ljudi stvoreni jednaki, ali su glasači koji imaju izvore nformacija u poziciji da donose pametnije odluke u odnosu na one koji su (informaciono) nepismeni.

Stručnjaci uk14212689_1146822802043406_9190669590215918249_nazuju da su nepismeni građani ekonomski siromašni, veoma često kulturno dezorijentisani, nesigurni, nespremni za dijalog, politički lakoverni, nekritični, nemotivisani, sa niskim ambicijama. Takvi ljudi su u biti i nesrećni. Dan pismenosti je prilika da se države podsete na to ali i na potrebu omogućavanja dostupnosti znanja i informacija svim građanima pod jednakim uslovima. Time se obezbeđuje njihov bolji položaj u demokratskom i slobodnijem okruženju, jača kultura znanja, podstiče međunarodna saradnja, realizuje koncept multikulturalnosti, a znanje u pravom smislu reči postaje istinska moć.
Današnja pismenost podrazumeva i sposobnost kritičkog mišljenja, razne veštine, kreativnost, viši nivo kulture. Pristojnost. Ona u krajnjem utiče na osvajanje slobode svakog od nas i na etičko postupanje. Pismenost nije znanje da ”nemogu” napišemo kao ”ne mogu’’. Ona je dakle ključ za razvoj slobodnog pojedinca koji gradi slobodno demokratsko društvo.

Vesna Crnogorac je doktor informaciono – komunikacionih nauka. Zaposlena je u biblioteci Fakulteta umetnosti u Nišu

Takođe pročitajte

Lik i delo Branka Miljković inspiracija najmlađima za nagradni konkurs

Osnovna škola „Branko Miljković” u Nišu, po trinaesti put proglasila je pobednike nagradnog literarnog konkursa …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.