Naučite vladati sobom

Kako vladati sobom u situacijama kada ne možete da postavite granice sa drugim ljudima? 

Ako imate problema da kažete “ne” čak i kada zaista treba da kažete “ne”, ako osećate da ljudi “gaze preko vas”’, ako imate problema da držite svoj bes pod kontrolom, od velike pomoći će biti ako naučite ne­što o asertivnoj komunikaciji. Asertivnost je sposobnost da osoba iskreno izrazi mišljenje, osećanja, stavove i prava, bez anksioznosti, na način koji neće ugroziti tuđa prava. Asertivno ponašanje se nalazi na pola puta između agresivnog ponašanja i bežanja iz specifične si­tuacije. Kada osoba savlada veštinu asertivnosti, drugi je opažaju kao osobu koja poštuje sebe, kao samopouzdanu i osobu koja je vredna pažnje. Poznavanje veštine komunikacije, odnosno sposobnost osobe da otvoreno iskaže svoja osećanja i stavove, da brani svoja legitimna prava bez ugrožavanja druge strane u sukobu uči se baš kao i svaka druga veština. Slično je učenju vožnji bicikla, govorenju stranih jezika, učenju jahanja, plivanja… Ono što je veoma važno je da osoba ima iskrena osećanja, jasne misli i nedvosmislene stavove. Mora da ispoljava empatiju za tuđa osećanja da uvažava tuđe mišljenje i da poštuje stavove drugih osoba u komunikaciji bez obzira da li ih procenjuje lažnim, glupim i predrasudnim.

Kako bi savladala i usvojila veštinu asertivnosti osoba treba da nauči neka osnovna asertivna prava, koja će delovati ohrabrujuće tokom razvoja sopstvene ličnosti. Potrebno je da samostalo procenjuje sopstveno ponašanje, misli i emocije, da samim tim preuzme odgovornost za njihovo javljanje i posledice, bez ugrožavanja prava drugih. Da istraje u svojim ciljevima i idejama, čak i kad drugi ljudi misle da su glupe, da počne ispočetka, čak i kad drugi misle da neće uspeti. Osoba treba da pridaje značaj svojim osećanjima, čak i kad drugi misle da ne treba tako da se oseća. Da se ne boji svojih grešaka usled nekog životnog događaja, da iz tog iskustva uči i bude bolji od onog juče, čak i kada nailazi na kritike drugih. Osoba treba da nauči da kaže “ne“ drugima, ako tako smatra, a da ne oseća krivicu zbog toga. Tokom sticanja ove veštine, treba usvojiti jedno pravilo, da osoba treba koristiti “ja poruke”, ne u kontekstu egocentričnosti, već na sledeći način:

U slučaju nekog nesporazuma u zavisnosti od događaja, ne treba reći “Ti si kriv zbog toga što se to desilo”, u tom slučaju napadamo drugu osobu i možemo dovesti komunikaciju do veće rasprave, već treba reći “Smatram da nije ispravno kako si se ponašao u toj situaciji”, dakle dati neko svoje mišljenje, i na dalje, tokom razgovora dati prostora drugoj osobi da objasni svoje razloge, bez ugrožavanja prava. Jako je bitno da, pored verbalnog, obratimo pažnju i na neverbalno ponašanje. Suočimo se sa sagovornikom “lice u lice”; stojimo ili sedimo uspravno, zadržimo otvoren i opušten stav; budemo ljubazni, ali sa ozbiljnim izrazom lica; glas tre­ba da je smiren i blag, nikako plačljiv ili oštar.

Tri najčešća modela ponašanja koje srećemo u interakciji sa drugim ljudima u socijalnom okruženju su:

  1. Pasivno ponašanje koje podrazumeva nemogućnost izražavanja svojih misli,uverenja i osećanja na asertivan način. Pasivna osoba narušava svoja prava, ne poštuje svoje potrebe, ne postavlja granice u odnosu na druge ljude, u komunikaciji je nesigurna i anksiozna, često nije u stanju da preuzme odgovornost za svoje postupke i njen cilj je da zadovolji drugog i po svaku cenu izbegne konflikt.
  2. Agresivno ponašanje je direktno zalaganje za svoja prava i izražavanje misli, osećanja i uverenja na način koji je često neiskren, obično neadekvatan i uvek ugrožava prava druge osobe. Cilj agresije je uglavnom uspostavljanje kontrole nad situacijom i ljudima, demonstracija moći, dominacija i postizanje pobede nad drugom osobom.
  3. Asertivno ponašanje koje podrazumeva izražavanje misli,osećanja i uvrenja na direktan , pošten (iskren) i adekvatan način uz uvažavanje prava drugih ljudi.

Počnite već danas sa savladavanjem i usvajanjem ove veštine koja vam može olakšati način života. Treba da komuniciramo, i to asertivno – da izrazimo svoje ideje, želje i potrebe! Ne treba čekati da drugi pročitaju naše misli, jer to se neće desiti. Kada asertivnost postane navika, pitaćete se kako ste ikada mogli živeti bez toga.

Piše Meri Nešić, master klinički psiholog.

 

 

Takođe pročitajte

Uticaj godišnjeg doba na naše raspoloženje

Promena godišnjih doba često ima dubok uticaj na naše fizičko i mentalno blagostanje, a čini …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.