Moda u Srbiji: Koliko se sve promenilo od devedesetih

Moda je globalna pojava i kod nje se mnogo više nego u nekim drugim kreativnim industrijama mogu uočiti internacionalni uticaji i duh vremena u kome je aktuelna. Moda obeležava epohe i ponekad je upravo ono po čemu se sećamo nekih vremena.

Teško je pomisliti na osamdesete bez da se setimo naramenica koje su obeležile celu ovu epohu sa njene estetske strane. Ipak, koliko god globalna, moda je uvek i pod lokalnim uticajima i ima svoje varijacije i specifičnosti u svakoj državi.

Trend devedesetih

Modni dizajneri poput Goše Rubčinskog koji je očaran ruskom uličnom modom, prepoznajući ove lokalne specifičnosti mode grade svetski prepoznate i priznate brendove. Ni Srbija nije izuzeta iz ovoga, a od devedesetih na ovamo moda se kod nas kreirala u susretu lokalnih uličnih stilova i supkultura i globalnih trendova koji sve dublje prodiru na naše tržište.

Napravićemo mali pregled toga kako se razvijala moda u Srbiji od devedesetih do današnjeg dana.

Ulični i estradni stil devedesetih

Devedesete su bile epoha ratova, kriminala, razvoja turbo folka i sveukupno mnogima od nas nisu ostale u lepom sećanju. Paralelno sa društvenim promenama koje su nas zadesile, a u situaciji inflacije, embarga i odsečenosti od ostatka sveta, modni trendovi u našoj zemlji počeli su da žive svoj zasebni život, sa samo blagim stranim uticajima.

Moda na filmu

Devedesete su bile godine ekspanzije popularnosti sportskih brendova pa je logomanija bila trend broj jedan u uličnom stilu kod nas. Skupe trenerke i patike sa logoima svetskih brendova nosile su se u svim gradovima Srbije, a posebno su bile popularne one od šuškavih materijala u što živopisnijim bojama, od ljubičaste do fluorescentnih.

Razvoj turbo folk estradne scene popularizovao je i oskudno odevene pevačice u kratkim suknjama sa obaveznim šljokicama i drugim šlaštećim materijalima. Nakita nije manjkalo ni u uličnom ni u estradnom stilu, a nosili su se što deblji zlatni lančići, kao statusni simbol. Grandž stil koji se oličavao u nošenju izbledelih farmerki i kariranih košulja došao je i u našu zemlju.

Kič dvehiljaditih

Dvehiljadite su bile epoha ponovnog vraćanja naše zemlje u kontakt sa stranim trendovima – baš onda kada su modni trendovi otišli u smeru nošenja farmerki ekstremno niskog kroja. Dvehiljaditih su u trendu bile i pantalone sa zvonastim korjem koje se poslednjih godina pomalo vraćaju u modu, ali i crop top majice koje spadaju u ciklični trend koji se uvek vraća.

Od klasika do kič detalja, moda dvehiljaditih je varirala i svakako ostavila uticaj na dalji razvoj domaće modne scene.

Savremeni trendovi

Savremena modna scena naše zemlje mnogo je napredovala u odnosu na prethodne decenije i izvukla je najbolje iz njih idući u korak i sa internacionalnim trendovima. Ona je najpre usvojila imperativ udobnosti koji dolazi iz svih svetskih modnih prestonica, pa su tako kvalitetne farmerke i udobne trendi dukserice omiljeni odevni komadi omladine.

Urbana omladina posebno je naklonjena duksevima i majicama sa printom. Osim nove popularnosti sportske garderobe, sve se više razvija i modna scena lokalnih i održivih malih dizajnera koji prave limitirane modne kolekcije prilagođene stvarnim potrebama domaćih kupaca i iskrojene baš za njih.

Savremeni trendovi

Savremenu modu u našoj zemlji stoga odlikuje širok spektar mogućnosti i odsustvo strogih pravila u odevanju.

Od uličnog stila preko elegancije, od šuškavaca, preko baroknog estradnog stila do svedenosti i minimalizma, domaći zaljubljenici u modu prošli su dug i interesantan put koji bi bez sumnje mogao inspirisati nekog nadahnutog modnog dizajnera.

U kreiranju ličnog stila korisno je preispitati i lokalne trendove i iz njih izvući ono najbolje i najkompatibilnije sa našim stilom pre nego što zavirimo na modne piste stranih brendova. Upoznajte se i sa radovima sjajnih domaćih dizajnera održive mode pre nego što se zagledate u izloge prodavnica brze mode.

Moda u Srbiji ima da ponudi dosta unikatnih i zanimljivih trendova za one strpljive i zainteresovane da istražuju.

Takođe pročitajte

Drvena statua orla “nadgleda” pirotsku kotlinu

Dušan Živković iz Pirota duborezom se bavi tek pet godina ali je imao smelosti i …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.