Kvalitet gimnazijskog obrazovanja: znanje, veštine i kompetencije

Gimnazija po definiciji ne priprema učenike za rad jer se tu ne stiču stručna znanja i veštine, ali gimnazija ih svakako priprema za budućnost i omogućava im da zauzmu svoje mesto u savremenom društvu, svoj stav iznosi nam profesorka Biljana Pipović.

biljana-pipovic-profesorka-vlasotinceSavremeno društvo nameće svoje zahteve i učeniku nisu dovoljna samo stručna znanja i veštine već mnogo više – on mora da stekne, usvoji i razvije kompleksnu kombinaciju znanja, veština, razumevanja, vrednosti, stavova pa i želja, stremljenja kojima će se voditi kroz život na svom putu ka uspehu. U savremenom društvu, osim kvalifikacija, potrebne su i veštine uspešnog snalaženja i delovanja u različitim poslovnim situacijama, a to je upravo ono što učenik treba da ponese ili nosi iz škole gde se stiču opšta znanja kao što je gimnazija.

Evropski okvir predviđa osam ključnih kompetencija koje se smatraju vitalnim za lični i profesionalni razvoj, socijalnu inkluziju i zapošljavanje. To su komunikacija na maternjem jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematička kompetencija i osnovna znanja iz prirodnih nauka i tehnologije, digitalna kompetencija, kompetencija za celoživotno učenje, društvena tj. građanska kompetencija, osećaj za preduzetništvo i incijativu kao i kulturna svest i izražavanje. Drugim rečima, savremeno društvo prepoznaje vrednosti koje se stiču upravo u gimnaziji kao osnovu za celoživotno učenje tj. ideja je naučiti učenika da uči, da neprestano obnavlja znanja, veštine, pristupe i prilagođava se zahtevima društva.   gimnazija-stevan-jakovljevic-ucenicki-parlament

Znanje koje se stiče u gimnaziji odgovara u potpunosti zahtevima društva u kome živimo a to su tehnološka kultura, strani jezici, preduzetništvo i društvene veštine. Dakle, postoji osnova, a na nama je tj. na nastavnicima da omogućimo učenicima da u potpunosti razviju svoje potencijale, dostignu svoj maksimum.

Za to je potrebna modernizacija planova i programa kao i njihovo rasterećivanje jer bi na taj način nastavnici imali više vremena da kroz aktivnu nastavu, problemsku i projektnu, omoguće učenicima praktično uvežbanje i primenu naučenog. Potrebno je više časova maternjeg jezika jer je to osnova za sticanje svih ostalih znanja. Srpski jezik mora da se izučava i na časovima književnosti i na časovima lingvistike. Takođe, potrebno je više časova stranog jezika, naročito na matematičkom smeru kako bi nastavnici mogli da, upotrebom CLIL metode koja se zasniva na integraciji stranog jezika i sadržaja koji se izučavaju u okviru drugih predmeta, razvijaju međupredmetne kompetencije i omoguće učenicima da sagledaju i spoznaju praktičnu stranu znanja koje stiču tj. njihovu upotrebnu vrednost u stvarnom životu. Jasno je da treba jačati međupredmetne kompetencije i fleksibilnijim rasporedom časova omogućiti nastavnicima da zajedno planiraju i realizuju časove slične tematike, što ponovo vodi do nastavnih planova i programa koji moraju biti međusobno usklađeni po predmetima i razredima.

14997105_10207804831943667_1705656311_nA dok se sve te promene ne dogode, učenici mogu razvijati svoje kompetencije radeći na eTwinning projektima koji su deo platforme za obrazovanje Evropske komisije za obrazovanje tj. Fondacije Tempus i Erazmus+. Kroz saradnju sa školama iz 37 zemalja, učenici rade na projektima i uče ne samo na časovima već i od svojih vršnjaka na jedan potpuno praktičan način, istražuju, produbljuju svoja znanja, stiču samopouzdanje, motivisaniji su jer shvataju upotrebnu vrednost znanja koje stiču na redovnoj nastavi.

Timovi Gimnazije “Stevan Jakovljević” iz Vlasotinca trenutno kao osnivači rade na tri projekta sa školama iz Grčke, Španije, Francuske, Ukrajine, Italije i Gruzije. Za projekte koje smo radili tokom prošle školske godine Communication – Human Connection i Traditional Flavours of my Country dobili smo Nacionalnu oznaku kvaliteta što znači da su naši projekti dobili najviše ocene u oblastima (1) pedagoška inovacija i kreativnost, (2) integrisanost u plan i program rada, (3) saradnja među školama partnerima, (4) kreativna upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija, (5) održivost i (6) rezultati i prednosti. Kako su oznake kvaliteta dobili i naši partneri, dobićemo i Evropsku oznaku. Na taj način bićemo u konkurenciji za Evropsku nagradu što nas postavlja na mapu škola u Evropi koje imaju izuzetne rezultate u radu.  Za učenike ona će biti podsticaj, motivacija i nagrada za uloženi trud, a za školu javno priznanje za kvalitet rada i otvorenost ka saradnji na evopskom nivou.

 

Biljana Pipović

Prof. engleskog jezika i književnosti

Gimnazija “Stevan Jakovljević”

Vlasotince

 

 

 

Takođe pročitajte

Lik i delo Branka Miljković inspiracija najmlađima za nagradni konkurs

Osnovna škola „Branko Miljković” u Nišu, po trinaesti put proglasila je pobednike nagradnog literarnog konkursa …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.