Kameni “ljudi” Jelašničke klisure

Nadomak Niša nalazi se jedan od najneobičnijih predela Balkana sa nedirnutom prirodom. Ovde su ledeno doba preživele biljke koje vaskrsavaju – srpska ramonda i natalijina ramonda.

REČI nemaju dovoljnu snagu da opišu predele koje poseduje Jelašnička klisura, koja deluje omamljujuće na sva čula. Pogled zaokupljaju divovske zidine prirodnih tvrđava i kula koje se strmoglavo spuštaju s njenih litica i nad kojima bdiju gigantske čovekolike figure. Kad se posetilac ispenje na te stene, što ne iziskuje veliki napor, duž horizonta se ukazuju čudesni pejzaži Stare planine i Svrljiških planina.

Posetioci Jelašničke klisure često zastaju i sede na toplom kamenu, nad ambisom, posmatrajući večnu igru sunčevih zraka i oblaka na planinskim vrhuncima, dok im eterična ulja planinskog lekovitog bilja, nošena svežim vetrom, šire pluća. Žubor reke u grotlu klisure i šaputanje povetarca kroz stene kao beskonačni koncert umiruju misli i bistre um. Posle pešačenja, ledena, zdrava voda mnogobrojnih izvora čudesno vraća snagu umornom telu.

Ovakva mesta obično se nalaze daleko od ljudskih naselja, u nedirnutoj divljini. Srbija ima sreću što poseduje predeo čudesne lepote kakva je Jelašnička klisura. Ovo prirodno dobro pod prvim stepenom zaštite udaljeno je samo petnaest kilometara od centra Niša. Izražena u novcu, udaljenost iznosi 90 dinara, koliko košta karta za prigradski autobus broj 21 za Gornju Studenu. Klisura je još bliže Niškoj banji, čiji posetioci treba da pređu samo pet kilometara da bi stigli do živopisnog sela Jelašnice iz koga počinje lagani uspon do proplanaka i litica prepunih lekovitog i aromatičnog bilja gde je šetnja bogomdana aromaterapija. O izuzetnoj klimi ovog kraja govori činjenica da su samo u Jelašničkoj i obližnjoj Sićevačkoj klisuri preživele ledeno doba srpska ramonda i natalijina ramonda, biljke koje doslovno vaskrsavaju.

JELAŠNIČKA klisura, kojoj se divio veliki geogref Jovan Cvijić, danas se najčešće promoviše na internet-prezentacijama i u turističkim prospekatima koji su šturi i papagajski prenose podatke prethodnika, uglavnom netačne. Na primer, navode da je klisura duga samo dva i po kilometra, koliko, u stvari, iznosi dužina njenog najatraktivnijeg i najdramatičnijeg dela.
– Čoveka lako prevari sparušena ramonda koja izgleda osušena i mrtva. Međutim, posle prve kiše ona ozeleni i vraća se u život. Zato je ramonda i izabrana za simbol vaskrsle srpske vojske i Srbije u Velikom ratu – kaže predsednik planinarskog društva “Jelašnička klisura” profesor geografije Ljubisav Stojanović.

Reč je o entuzijasti koji se bori da deci i omladini pokaže čudesne predele. Sa istomišljenicima organizuje eko-kampove u okviru kojih školskoj omladini otkriva lepote Jelašničke klisure, koja je pravi rezervoar života od daleke preistorije do današnjih dana. Retki arheolozi koji su istraživali klisuru i prostor oko nje otkrili su ostatke koji svedoče o tome da su se ovde u kamenom dobu nalazile neke od najstarijih ljudskih naseobina u Evropi. Nađeni su i tragovi preistorijskih plemena Tribala, Dardanaca i Kelta.

U Jelašnici je pronađen rimski grad i utvrđenja koje je štitilo krak “Vija militarisa”. Kaldrmisani ostaci i danas su dobro vidljivi. Na osunčanim padinama klisure koje zaklanja prirodni stenoviti zid, ponegde još mogu da se nađu ostaci izuzetnih vinograda. Do pre nekoliko decenija oni su davali grožđe tamjaniku koje se izvozilo i u Francusku.

Nažalost, ni u jednom turističkom itinereru nema mape postojećih označenih staza klisure. Niti igde piše da je za obilazak ovog čuda prirode, i to najlakšim stazama, potreban ceo dan.

Izvor: Večernje Novosti

Takođe pročitajte

Sve što treba da znate o smeštaju u Grčkoj: Od luksuznih odmarališta do idiličnih vila

Kada je reč o smeštaju, Grčka – kolevka Olimpijskih igara – zaista ide za zlatom. …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.