Dijetetičar sam i ne mislim da je šećer loš

Da li izaziva zavisnost? Da li goji? Stručnjak otkriva istinu koja će vas iznenaditi. Ako mislite da je šećer uzrok svih vaših zdravstvenih problema, zamoliću vas da probate da ne jedete ništa osim šećera celog dana.

Da, dobro ste me čuli.

Ovo sam predložio stotinama klijenata koje sam savetovao u vezi sa fitnesom i ishranom u savetovalištu Precision Nutrition. Većina je iznenenađena i skeptična povodom rezultata.

Ako prihvatite ovaj izazov, naučićete jednu stvar: Zasitićete se šećera. I to brzo.

Vidim da je trenutno u modi trend gde neinformisani treneri, instruktori za ishranu i Instagram „profesionalci” označavaju šećer kao loš i govore ljude da eliminišu svaki gram šećera iz svog života.

Najekstremniji među njima tvrde da šećer sam po sebi izaziva gojenje, dijabetes i da čak može da izazove zavisnost.

Nijedna od ovih tvrdnji nije tačna. Ni za jedan gram šećer koji unesete u organizam nećete se ugojiti ni gram. Odnos između šećera i dijabetesa je mnogo složeniji od visokog nivoa glukoze u krvi. A istraživanja pokazuju šećer sam po sebi ne izaziva zavisnost.

Sam šećer nije neka demonska sila koja kontroliše vaše postupke, dodaje kilograme na vagi i čini da se osećate loše. On je samo komadić slagalice.

Dobro, ako šećer sam po sebi ne izaziva zavisnost, zašto se onda čini da to ipak jeste tako?

Ako smatrate da ste zavisni od hrane, a to je veoma česta pojava, to se verovatno odnosi na visoko procesovanu, industrijski definisanu, super ukusnu hranu koja izaziva snažan osećaj zadovoljstva.

Šećer spada među namirnice u kojima se najviše uživa i to je tačno, ali to isto važi i za druge rafinisane ugljene hidrate, kao i za masti i so. Ovo trojstvo hranljivih materija je ono što pokreće želju za hranom i prejedanjem. Ta kombinacija ima veliku moć da stimuliše centre za zadovoljstvo u vašem mozgu.

Ono što je još interesantno u vezi sa ovim hranljivim materijama jeste da ćete ih veoma retko, možda nikad, naći sve zajedno u celovitim namirnicama.

Ali ne radi se samo o ovim hranljivim materijama. U pitanju je celokupan doživljaj jela. Zamislite samo napitak sa mehurićima u odnosu na onaj bez mehurića ili na hrskavi čips u odnosu na onaj koji je ustajao. Razmislite o sledećem: da li ste se ikad osećali tako da ne možete da prestanete da jedete ustajali čips ili napitak bez mehurića?Tekstura, osećaj u ustima i druge posebno industrijski definisane karakteristike takođe igraju važnu ulogu.

Jasno mi je da sve ovo zvuči komplikovano. Ali u tome i jeste stvar. Ne možete da pojednostavite složenu teksturu industrijski definisanih poslastica i ograničite je na univerzalnu preporuku da prestanete da jedete šećer.

Šta onda možemo da uradimo?

Ko prvo, prestanite da koristite šećer kao jedini parametar za to da li je neka namirnica zdrava ili ne.

Drugo, proverite svu hranu za koju mislite da ste zavisni od nje putem ovih kriterijuma, koji se nazivaju Velika petorka.

  1. Da li je bogata kalorijama? Ove namirnice su često bogate šećerom i/ili mastima.
  2. Da li ima jak ukus? Ove namirnice često imaju veoma jak ukus.
  3. Da li ukusna čim je probate? Ove namirnice daju doživljaj trenutnog prijatnog ukusa.
  4. Da li je lako da se jede? To je često hrana koja se jede prstima, može da se nosi sa sobom i dugo traje, ili zahteva minimalno žvakanje.
  5. Da li se „topi” u ustima?” Ova hrana se rastvara u ustima a to omogućava da se jede brzo i pojede previše.

Da li hrana koja je pitanju zadovoljava većinu ili sve ove kriterijume? Onda bi je trebalo ograničiti njen unos.

Zaključak: šećer nije jedinjenje koje podstiče zdravlje. Veliki unos šećera neće dovesti do toga da naše telo bude bolje, jače, zdravije ili funkcionalnije. Ne sadrži nikakve vitamine, minerale, fito hranljive materije, vlakna, niti nudi bilo kakvu stvarnu fiziološku korist za većinu nas.

Ali nije ni sam po sebi loš. Svima su nam dozvoljene neke kalorije po želji, uključujući šećer.

Autor: Brajan Sent Pjer, dijetetičar

Izvor: https://www.menshealth.com/nutrition/a26764557/is-sugar-addiction-real/

Takođe pročitajte

Uticaj godišnjeg doba na naše raspoloženje

Promena godišnjih doba često ima dubok uticaj na naše fizičko i mentalno blagostanje, a čini …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.