Posle najveće na svetu zaposleni u leskovačkom Narodnom muzeju napravili su praistorijsku pljeskavicu, hleb i kašu na način kako su to radili nekadašnji stanovnici arheološkog lokaliteta Hisar, brdo na obodu grada.
Pljeskavica je pravljena od graška, urova i leća. Napravili smo i kašu koja je bila glavni obrok praistorijkog čoveka kao i neku vrstu pogače iz tog doba, kaže arheolog Smilja Jović, viši kustos muzeja u Leskovcu i dodaje da je su recepti za ove praistorijske specijalitete nastali su iz mnoštva podataka koji su prikupljeni tokom višegodišnjih arheoloških istraživanja.
“Kaša napravljena od prosa sa kiselim mlekom kako je to proistrojski čovek nekada činio i dodala da i kod kuće vrlo često konzumira ovaj praistorijski specijalitet. U to vreme najviše se gajio ječam i raž kao i jednoredna pšenica. Ove žitarice su, uz mali dodatak soli koja je takođe bila u upotrebi, osnova od kojih su napravljene svojevrsne pogačice. One su se jele vruće jer kada se ohlade postaju tvrde kao kamen, otkriva nam Smilja.