Foto: Photo by cottonbro: https://www.pexels.com/photo/anonymous-woman-turning-page-of-magazine-sitting-on-couch-6966479/

Časopisi koje volimo da čitamo – istorija svetski poznatih magazina

U eri digitalnih medija, kada se čini da se celokupno čitalačko iskustvo preselilo na internet, možda deluje izlišno govoriti o štampanim magazinima. Ipak, činjenica da se u savremenom svetu pojedini časopisi i dalje čitaju govori nešto o njihovoj posebnoj vrednosti.

Ima nečeg dragocenog i gotovo rečima neobjašnjivog u lepoti dokolice i listanja omiljenog magazina. Radujemo se se kada u kafiću, restoranu ili frizerskom salonu na držačima za časopise i novine pronađemo nedeljnik koji nas inspiriše. Rado čitamo kolumne, modne i političke članke i uživamo u mislima najpopularnijih i najuspešnijih ljudi današnjice.

Koji su to svetski poznati magazini koji idu ukorak s vremenom i traju decenijama? Pročitajte.

Vogue – “Biblija visoke mode”

Kada je daleke 1892. godine Artur Boldvin Turnur pokrenuo časopis “Vogue”, imao je zamisao da to bude nedeljni časopis visokog društva Njujorka. U magazinu su obrađivane teme i vesti relevantne za njujoršku društvenu elitu – uglavnom je bilo reči o tradicijama visokog društva, bontonu, objavljivane su recenzije knjiga, muzike i pozorišnih predstava.

Transformaciju u modni časopis u kome se pretežno piše o lepoti, bontonu i modnim stilovima, “Vogue” je doživeo nakon 1909. godine, kada je prešao u vlasništvo Conde Nast Publications. Ubrzo fotografije postaju karakteristično obeležje časopisa, a uređivački kvalitet prelazi na viši nivo. Naslovnice magazina radili su najbolji ilustratori i fotografi tog vremena, a rezultati su bili i više nego očigledni. “Vogue” je postao sinonim za sofisticiranost, revolucionarnost i originalnost. Tako je među prvim magazinima 1932. godine štampao fotografiju u boji za naslovnicu, šezdesetih godina je redifinisan izgled ženskih modela, da bi 1974. godine prvi objavili naslovnu stranu na kojoj je prikazan afroamerički model. (Sličan epohalni momenat dogodio se 2017. godine, kada je na naslovnoj strani Vogue Arabia osvanula je Halima Aden, manekenka sa hidžabom).

Foto: Photo by Skylar Kang: https://www.pexels.com/photo/stack-of-fashion-magazines-on-floor-6045028/

Dolaskom Ane Vintur na čelo “Vogue” krajem osamdesetih godina dogodile su se još neke značajne pomene u uređivačkoj politici časopisa. U fokusu naslovnica nije više bilo samo žensko lice, već celo telo, a neretko su umesto modela pozirale poznate holivudske glumice, čime je započet međunarodni trend.

Američki od dvehiljaditih mogu da uživaju u svom izdanju časopisa, s obzirom da je Ana Vinutur 2003. godine pokrenula “Teen Vogue”, dok je u periodu od 2005. do 2008. godine izlazio i “Men’s Vogue”.

Neosporno je da je “Vogue” kao jedan od najistaknutijih svetskih modnih časopisa bitno uticao na razvoj industrije modnih časopisa, ali i svet mode uopšte. Stoga ne treba da iznenadi što je 2009. godine ocenjen kao “Biblija visoke mode” od strane Njujork Tajmsa.

Rolling Stone – veliki uticaj na svetsku pop-kulturu

Sve što vas zanima o muzici, pop kulturi i – politici, više od pola veka možete pronaći u dvonedeljnom magazinu “Rolling Stone”. Prvi broj časopisa sa Džonom Lenonom na naslovnoj strani izašao je 9. novembra 1967. godine. Osnivači i urednici magazina Jan Vener i Ralf Glison su imali nameru da putem časopisa oblikuju muzički ukus i politički senzibilitet studentske generacije. Zahvaljujući kombinaciji “uličnog” i pravilnog, književnog jezika, novinski članci su postali ogledalo profesionalizma i strasti.

Neka značajna imena iz sveta književnosti poput Kamerona Kroua i Hantera S. Tompsona svoju karijeru su započela upravo u časopisu “Rolling Stone”. Kako se vremenom pozicionirao kao magazin koji definiše trendove i ističe kvalitet u svetu rok i pop muzike, pojavljavanje na naslovnici je postalo stvar prestiža i uspeha. Svi muzičari (i umetnici i političari uopšte) priželjkivali su da budu na naslovnoj – kao što su to uspeli Bitlsi, Bob Dilan, Madona, Džek Nikolson, te Bil Klinton.

Međunarodni i višedecenijski uspeh časopis duguje svojoj uređivačkoj politici i sposobnosti da se prilagodi fluidnoj i promenljivoj muzičkoj, kulturnoj i političkoj klimi. Pored muzičkih i filmskih kritika, priča i fotogafija poznatih ličnosti, kao i modnih i političkih članaka, magazin je prepoznatljiv i po svojim listama “najveći svih vremena”. Neosporan uticaj na pop kulturu “Rolling Stone” je imao upravo putem popisa kao što su „500 najvećih albuma svih vremena“ i „100 najvećih pevača svih vremena“.

U maju 2006. godine “Rolling Stone” je štampao svoj 1000. broj.

Time – standard u svetu informisanosti

Prvi broj časopisa “Time” objavljen je u martu 1923. godine. Skoro čitav vek, ovaj američki nedeljnik informiše čitaoce o temama od značaja i opšteg interesa iz oblasti obrazovanja, biznisa, nauke, medicine, prava, religije, sporta, kao i umetnosti i književnosti.

Magazin su pokrenuli mladi novinari Britan Hajden i Henri R. Lus, koji su želeli da na jednom mestu, vrlo sistematično i koncizno, objavljuju vesti o aktuelnim događajima u Americi i čitavom svetu. Za samo četiri godine, “Time” je postao najuticajniji časopis u SAD-u (do 1927. godine dostignut je tiraž od više od 175.000).

Od 1970-ih do kraja 20. veka, tiraž časopisa se kretao nešto iznad četiri miliona, što je znatno više od njegovih američkih rivala, časopisa Newsweek, US News i World Report. U 2017. godini časopis je prešao u vlasništvo Meredith Corporation za čak 3 milijarde dolara. Prema tome, i više je nego značajno biti proglašen za “ličnost godine” na stranicama “Time”.

National Geographic – časopis za “pustolovinu iz fotelje”

Za putnike i znatiželjne pustolove nema boljeg “putovanja iz fotelje” od listanja mesečnog magazina National Geographic. Časopis za geografiju, arheologiju, antropologiju i istraživanja pruža obilje korisnih i zanimljivih informacija, tačnih putopisnih izveštaja i fotografija nenadmašne lepote.

Osnovan je daleke 1888. godine, u izdanju neprofitne korporacije National Geographic Society, koja je imala za cilj plasiranje časopisa na američkom tržištu. Međutim, specifična priroda i struktura članaka učinila je da ubrzo magazin postane medij sa pogledom na svet.

Pod uredništvom Gilberta Hovija Grosvenora, časopis je dostigao milionski tiraž do 1926. godine. Ujedno, bio je jedan od prvih magazina u kom su fotografije štampane u boji (posebno prepoznatljiv po fotografijama morskog sveta, životinja u prirodnim staništima i pogleda iz stratosfere).

“National Geographic” je postao svetski poznat po svojim bogato ilustrovanim člancima o različitim geografskim regionima sveta. U njemu se uvek mogu pročitati značajne informacije o ekološkim, društvenim i kulturnim aspektima obuhvaćenih područja i njihovih naroda.

Cosmopolitan – magazin za modernu ženu

Već na svojim počecima u 19. veku, časopis “Cosmopolitan” je bio orijentisan na modu, dekoraciju i uređenje doma, kuvanje i uopšte teme koje se tiču vođenja domaćinstva. Magazin je pokrenut 1886. godine kao porodični list, da bi dve godine kasnije sa promenom vlasnika (Džozef Njutn Halok je otkupio magazine od izdavača “Schlicht & Field Company”) dobio i nove stranice sa recenzijama knjiga i beletristikom.

Pod uredništvom Džona Brizbena Vokera, “Cosmo” je procvetao – tiraž je proširen sa 20.000 na čak 400.000 primeraka. U njemu su objavljivani putopisni eseji, poezija, kratke priče sa jakim akcentom na društvene reforme i obrazovanje. Kada je početkom 20. veka magazin otkupio VIlijam Rendolf Herst, počeli su sa objavljivanjem članaka o poznatim ličnostima, a tiraž se proširio na dva miliona do 1940. godine.

Sredinom 20. veka “Cosmopolitan” dobija prvu urednicu ženu – Helen Gurli Braun, kao i novi moto: “zabavna, neustrašiva, ženska”. Od tada časopis u fokusu ima interese mladih žena, odnosno dobrobit “Cosmo devojke”. Primera radi, šezdesetih je bio jedan od retkih magazina koji su pokrivali teme predbračnog seksa, kontrole rađanja i razvoja karijere u korporacijama za žene. Zbog iskrenog pristupa životu, iako osporavan i kritikovan od strane konzervativaca i feminstikinja “Cosmopolitan” je ipak doprineo transformaciji kulturnih normi.

Sasvim je izvesno da su tokom decenija časopisi menjali ljudima pogled na svet. Sveobuhvatnim, temeljnim i uvek zanimljivim člancima o modi, životnom stilu, putovanjima, muzici, književnosti, kao i politici i obrazovanju, poznati magazini su uticali na svest muškaraca i žena širom planete i pomogli da se izgradi današnje društvo i kultura. A koji časopis vi listate u slobodno vreme?

Takođe pročitajte

Drvena statua orla “nadgleda” pirotsku kotlinu

Dušan Živković iz Pirota duborezom se bavi tek pet godina ali je imao smelosti i …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.