Velike investicije u obrazovanju obeležile su predhodnih godina vlasotinačku opštinu. Za potrebe sigurnije i modernije nastave ulagalo se na svim nivoima obrazovanja. Šta je sve urađeno i šta može da se očekuje otkriva nam prvi čovek ove opštine Bratislav Petrović.
Da li se stvaranjem boljih uslova u obrazovanju preventivno deluje i na smanjenje nasilja u školama?
Mogu da pretpostavim da je tako. Verujem da bi vam pedagozi i psiholozi dali stručniji odgovor na to pitanje. Ono što je meni važno, kao predsedniku opštine, jeste činjenica da se stvaranjem boljim uslova u školama stvaraju iste mogućnosti za sve učenike. Verujem da ih nastavnici, profesori i učitelj, podstiču da te mogućnosti iskoriste na najbolji način.
Koliko ste novca proteklih godina uložili u osnovno obrazovanje i koji su dalji planovi?
Oko 320 miliona dinara uloženo je u poslednjih nekoliko godina u osnovne škole na području vlasotinačke opštine. Za dve najveće, “Siniša Janić” i “8.oktobar”, obezbeđeno je najviše novca. Potpuna rekonstrukcija prve je završena, a rekonstrukcija druge se privodi kraju. Istakao bih izgradnju fiskulturne sale u tzv. “gornjoj” školi, a radimo na tome da obezbedimo uslove za nastavu fizičkog i za učenike škole “8.oktobar”. Ta su sredstva stizala iz Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Ministarstva privrede i opštinskog budžeta. Nastojaćemo da obezbedimo sredstva da adaptiramo prostor DTV Partizan, sada kada je njegov pravni status rešen. Naravno, gde postoji potreba ulagaćemo, ali ne mogu da dajem velika obećanja jer je vreme takvo da ne možemo da pravimo ni kratkoročne planove, a kamoli dugoročne. Epidemija je svima nama promenila živote I prioritete.
Kolika su ulaganja bila u srednje škole?
Vlasotinački srednjoškolci od pre tri godine imaju odlične uslove za rad i učenje jer je zgrada koju koriste učenici Gimnazije i Tehničke škole potpuno renovirana sredstvima Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije. U taj posao uloženo je više od 30 miliona dinara. Deo opreme za kabinete obnoviće se uskoro sredstvima iz donacija, a uz pomoć nemačkog GIZ-a opremljene su i radionice u kojima se odvija nastava po dualnom modelu obrazovanja. Ulaganje u obrazovanje je investicija koja pojedincu i društvu donosi benefite boljeg života.
Vodilo se računa i o školama u seoskim sredinama, sta je tu urađeno?
Škola u Boljaru potpuno je rekonstruisana . U Tegošnici popravljen je krov, u školi u Kruševici rađeno je u unutrašnjosti objekta, u Svođu je izgrađen sportski teren I urađena fasada. U školi u Šišavi su završene izolacija i fasada, kao i unutrašnji radovi. U skoro svakoj od obrazovnih ustanova u opštini prethodnih godina je bilo ulaganja – ukupno više od 350 miliona dinara.
Kako ocenjujete bezbednost dece u školama, da li je bilo nekih problema i kako ste ih resili?
Ova i prethodna školska godina nisu baš reper za te podatke, s obzirom na to da se puno vremena radilo i radi od kuće. Prema podacima kojima raspolažem, ozbiljnijih problema nije bilo. Ako se i pojave, rešavaju ih, pre svega, školski timovi zaduženi za taj segment. Oni imaju procedure po kojima postupaju.
Da li ste tokom skolovanja bili svedok ili žrtva nasilja i sta imate da poručite svojim mladim sugrađanima na ovu temu?
U vreme kada sam ja išao u školu nije bilo neuobičajeno da vas učitelj ili nastavnik preslišaju zbog nekog nestašluka u smislu da neko dobije i pljusku. Danas je to nezamislivo. Lično se ne sećam događaja koji bih okarakterisao kao nasilje u to vreme. Rad i red su bile cenjene kategorije, ne devalvirane. Roditelji nisu učili sa nama. Učili smo sami, uz pomoć nastavnika. Rano sam počeo ocu da pomažem u građevinskim radovima. Tako sam mogao da zaradim za neke bolje patike ili jaknu. Tako se sticala i radna navika. Putovao sam od kuće do škole svakog dana po 7 kilometara u jednom pravcu i nisam se žalio ni na šta. Mladima bih poručio da je važno da znaju koja su njihova prava, ali i da treba da brinu o svojim obavezama. Važno je da stiču znanja i veštine koje će im omogućiti da pristojno žive. A to, gotovo uvek, podrazumeva mnogo rada.
“Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vlasotince. Statovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.”