Blago koje krije bogomolja na obali Trgoviškog Timoka

Tragove koje je ostavila istorija, i nasleđe koje nam je prošlost nesebično ostavila puno je priča. No, iako njih pregršt, veliki broj njih ostao je neispričan u potpunosti, sve do danas.

crkvaSamo jedna od njih, a na tlu južne Srbije, možda najtajanstvenija, upravo je priča koju vekovima sebično čuvaju zidovi jedne pravoslavne svetinje, tu nadomak nas. To je priča o Bogorodičinoj crkvi, podignutoj u selu Donja Kamenica na obali Trgoviškog Timoka. Jeste li je već čuli?

Gotovo da ne postoji pojedinost, te činjenica koja se o ovom zdanju pouzdano može reći. Godine, pa čak i vek podizanja bogomolje danas su stvar diskusije. Po materijalu, načinu gradnje ali i neverovatno bogatom živopisu unutar crkve, istoričari smatraju da je ista izgrađena u XIV veku. No, to se ne može sa sigurnošću tvrditi, jer je kasni srednji vek period preklapanja stilova I arhitekture ovakvih zadužbina, te se doba gradnje Bogorodičine crkve neretko povezuje i sa XV, pa čak i XIII i XVI vekom.dsc8429_donja_i_gornja_kamenica

Kada god podignuta, ono što se sa sigurnošću ne može osporiti je tajanstvenost izgleda ove srednjovekovne crkve, ali i neverovatno blago koje čuva u sebi, oličeno u sofisticiranom i nestvarno lepom živopisu koji krasi njenu unutrašnjost. Kao i nepoznanica ko je zapravo ktitor ove građevine.

Srednji vek je doba kulturnog i ekonomskog procvata balkanskih država, njihovih vladara, vlastelina, visokog i niskog plemstva. A, blagostanje u kome su uživali, najbolje je posvedočeno nemalim brojem zadužbina, crkava i manastira, koje se podižu kao zahvalnost Bogu, te za oprost grehova. A, od svih sačuvanih pravoslavnih bogomolja koje su srednjovekovni ktitori podizali po Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Vizantiji, ova se svojom arhitekturom razlikuje, gotovo od svake druge.

ije-utvrdjen-670x4461Iako relativno malih dimenzija, svojim skladnim proporcijama, stvara utisak monumentalnosti i izaziva divljenje. Premda njena istočna strana deluje uobičajeno za pravoslavni Balkan, ona zapadna  gotovo je identična stilu gradnje u nemačkim katoličkim zemljama srednjeg veka, te jako podseća na crkvu podignutu u klasičnom gotskom stilu, a nalazi se usred Srbije. Njene dve kule zvonare, visoko izduženog krova pokraj koga se značajno izdižu šiljci sa uglova zvonika, su jedinstvene na tlu Srbije. Premda se neodoljivo podudara sa katoličkom arhitekturom, jedna od hipoteza porekla same crkve stvavlja u prvi plan njeno eventualno nemačko tj. Sasko poreklo. Istina je da su Srbija i Bugarska u to doba obilovale nemačkim rudarima, takozvanim Sasima, ali u blizini Donje Kamenice nema nijednog rudnika, ili bar ne danas. Da li su crkvu zaista podigli Nemci, pa je kasnije pravoslavni plemić-ktitor adaptirao za svoje potreba ostaće misterija, podjednako velika, kao i sam mogući pravoslavni ktitor.ikone-crkva-donja-kamenica

Mnogo je hipoteza, a svaka od njih za ktitora navodi drugog vlastelina ili vladara. Tako su kao mogući ktitori crkve svoje mesto u nagađanjima pronašli Mihailo III Šišman, koji je vladao ovim oblastima kada su one bile deo Bugarskog carstva, ili pak njegov sin. No, čudno je što ktitorska kompozicija na bogato odrađenom odeći ktitora pokazuje dvoglavi orao, koji nikada nije bio u bugarskoj heraldičkoj tradiciji. Stoga je rođena ideja da je ktitor crkve srpski plemić iz XV veka, Mihailo Anđelović, ali odeća, frizure naprosto ni ovoga puta ne odgovaraju tom dobu, a i istorijski spisi govore da Anđelović nije vladaoTimokom. Na sve to, zbunjuje i titula koja se pominje pored imena zadužbinara – “Mihailo despot, Bogu Hristu veran”. Despot je titula koju nose visoki uglednici na viznatijskom dvoru, te dolazi nakon carske. Da li je nepoznati zadužbinar bio u srodstvu sa dinastijom Lazarević ili Branković, a čiji su vladari nosily tu titulu, ostaće dolazećim danima da otkriju.

ikone-crkvaDo tada nam, ipak, ostaje ikonopis, koji ostavljajući bez daha, mnogi smatraju jednim od najlepših na jugu Srbije.Stil u kome su freske rađene, poznat je kao stil renesanse Paleologa, pod čijim uticajem su nastala najlepša ostvarenja pravoslavnog freskopisa. Posebno mesto u crvki zauzimaju kompozicije posvećene životu Presvete Bogorodice i Svetog Nikole, te Svete Petke, Vračevima Kozmi i Damjanu. Kompozicije u oltarskom prostoru imaju izuzetnu vrednost, a među njima je i ona sa jednim  od najređih prikaza Isusa u hrišćanstvu – “Hristos u putiru i u diskosu” što prikazuje njegovu dvojaku žrtvu. Donjokamenički majstori, verovatno učitelj i učenik,  poseban prostor posvećuju  Tajnoj večeri. A, ova Donjokamenička je jedna od najimpozantnijih u srpskom živopisu.ikone-donja-kamenica

Ipak, predstava ktitora je od posebnog značaja i neverovatne lepote. Ktitori su prikazani dva puta, a tadašnja moda koja je verno dočarana, uverljivo govori o ekonomskoj moći i snazi plemstva. Na odeći su verno prikazani biseri, kojima se ista ukrašava, nagoveštavajući pripadnost vladarskom ili vlastelinskom rodu. Zatim nakit, od koga se ističu naušnice ktitorke i kruna njenog supruga, te upečatljivo dočarana svilena marama kojom je ktitorka zaodenuta. Tu je i kompozicija dva monaha nepoznatih imena, a za koje se smatra da su u srodstvu sa zadužbinarom. Sve to, neosporno, govori o moći ličnosti koja je gospodarila prostorom oko Timoka, te o značaju koji je Kamenica i ovaj kraj imao u kasnom srednjem veku.

Ova svetinja, premda sa prošlošću punom nepoznanica, obavijenom velom tajni, kada god podignuta, bila manastirska ili pridvorna, srpska ili bugarska, vladarska ili vlastelinska, ona je sada tu, sačuvana kroz vekove, i kao da iznova poziva da oslušnemo njenu priču. A, nepobitno, njena priča je velelepna koliko i ona sama.

Ilija Fonlamov Francisković

Takođe pročitajte

Počeo rad na predstavi ,,Vrana u paunovom perju” po romanu Vladimira Vučkovića

U niškom Narodnom pozorištu  održana prva čitaća proba za predstavu “Vrana u paunovom perju”, Vladimira …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.