22. april – Dan planete koja je naš jedini dom

Inicijativa obeležavanja Dana planete, koji je ustanovljen 1970. godine u SAD-u, a obeležava se širom sveta od 1992. godine, postala je globalni podsticaj za akcije rešavanja ekoloških problema današnjice. Moto ovogodišnjeg obeležavanja Dana planete je „Akcija klime“, sa naglaskom na klimatske promene.
„Dan planete Zemlje, 22. april, je datum koji predstavlja povod da preispitamo svoj odnos prema planeti na kojoj živimo. Istovremeno, to je javna kampanja da se zaustave ili ublaže posledice destruktivnog civilizacijskog razvoja. Rad Zavoda za zaštitu prirode na očuvanju prirode kroz uspostavljanje sistema zaštićenih područja i mera očuvanja bio i geo diverziteta, od izuzetnog je značaja, kako za očuvanje zdrave životne sredine, tako i za borbu protiv posledica klimatskih promena“, naglašava mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
„Poslednjih godina, sve više se govori o klimatskim promenama i posledicama koje se odražavaju na Zemlju, i to je sve više u fokusu i ovog međunarodnog datuma. Posebno je značajna briga za očuvanje prirode, budući da od toga kako se ljudi odnose prema prirodi i prirodnim resursima, zavisi stanje životne sredine, privređivanje, način života ljudi, pa i smanjenje siromaštva“, poručuje mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
U cilju unapređenja stanja prirode i omogućavanja razvoja uz poštovanje ekoloških standarda, u Srbiji je početkom ove godine proglašeno za zaštićeno još jedno prirodno dobro, Spomenik prirode „Kalemegdanski rt“ u Beogradu i pokrenute procedure za proširenje granica Predela izuzetnih odlika „Ovčarsko -Kablarska klisra“ i Specijalnog rezervata prirode „Uvac“, čime će se uvećati postojeća površina pod zaštitom od 678 257 hektara za dodatnih 6 703 hektara. Dok će za Park prirode „Stara planina“ Zavod do kraja godine uraditi studiju zaštite u okviru koje će biti predloženo proširenje i ovog zaštićenog područja.
Javna rasprava, u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i grada Čačka, o nacrtu Uredbe i Studije zaštite predela izuzetnih odlika ,,Ovčarsko-Kablarska klisura”, koju je uradio Zavod za zaštitu prirode Srbije, održana je u Čačku nakon 20 godina od proglašenja ovog područja zaštićenim. Studijom zaštite, koja je urađena kao deo revizije zaštićenog područja, ponovo su sagledane prirodne vrednosti, planovi razvoja područja Ovčar banje, i u tom kontekstu predloženo je proširenje zaštićenog područja na novih dve i po hiljade hektara uz dosadašnjih 2.500 hektara, kao i novi režimi zaštite unutar proširenih granica područja. PIO „Ovčarsko-Kablarska klisura“ je deo gde je reka Zapadna Morava, probijanjem kroz masive Ovčara i Kablara, usekla jedinstvenu klisuru. Njenu glavnu osobenost predstavljaju izražene okuke rečnog toka, tri uklještena meandra. U sudaru vodenog toka sa strmim planinskim obroncima nastala je igra reljefa koji, sa šumskom vegetacijom, živim svetom i prisutnim manastirima, kao spomeničkim i duhovnim nasleđem, gradi predeonu celinu jedinstvene lepote.
Za nacrt Uredbe o zaštiti i Studiju zaštite Specijalnog rezervata prirode „Uvac“ Ministarstvo zaštite životne sredine je objavilo Javni uvid. Studiju zaštite uradio je Zavod za zaštitu prirode Srbije u cilju revizije područja koje je prvi put proglašeno zaštićenim 1995. godine. Nakon revizije, studijom je predviđeno povećanje površine pod zaštitom za 4.203 hektara, odnosno sa dosadašnjih 7.543 hektara na 11.746 hektara a novina je da su osim režima zaštite II stepena, koji je bio utvrđen na celom zaštićenom području , sada uspostavljeni režimi I, II i III stepena zaštite. SRP „Uvac“ je prostor reprezentativnih oblika reljefa – jedinstven po uklještenim meandrima Uvca i njegovih pritoka, sa velikim brojem potkapina, pećina i jama. Posebno se ističe Ušački pećinski sistem, najduži pećinski sistem u Srbiji (6.185 m), koga čine Ušačka pećina, Ledena pećina i Ušački bezdan. Osim toga, na ovom prostoru izuzetno su značajne Tubića pećina i Baždarska pećina. Prirodna celina klisure reke Uvca stanište je jedne od najređih vrsta lešinara, beloglavog supa (Gyps fulvus), u kojoj se nalazi najveća reproduktivna grupa ove vrste na Balkanu.
Za prostor Parka prirode „Stara planina“, koji je za zaštićeno područje prvi put proglašen 1997. godine, Zavod za zaštitu priode Srbije u toku ove godine uradiće Studiju zaštite, na osnovu rezltata revizije područja. Studijom će biti predloženo proširenje granica, ovog našeg najvećeg prirodnog dobra, koje se prostire na 114.332 hektara. Ovaj park prirode je riznica sedimenata različite starosti, od paleozoika do kenozoika. Na Staroj planini utvrđeno je prisustvo oko 1.190 biljnih vrsta, što čini 34 odsto ukupne flore Srbije. Specifične vrste Stare planine su, na primer, krilasti zvončić, lokalni endemit ovog masiva i Pančićeva žablja trava prisutna samo na Staroj planini. Posebno su interesantne zajednice planinskih tresava na Jabučkom ravništu, Babinom zubu i u predelu Arbinja. Zastupljene su i brojne grupe životinja koje obogaćuju i ulepšavaju ovu planinu.
Na osnovu studije zaštite Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Vlada Republike Srbije proglasila je početkom 2021. godine za Spomenik prirode „Kalemegdanski rt“ koji se nalazi južno od ušća Save u Dunav, između Gornjeg i Donjeg grada Beogradske tvrđave na Kalemegdanu. Na prostoru zaštićenog područja, ustanovljeni su režimi zaštite II i III stepena.Spominik prirode predstavlja jdinstvenu prirodnu retkost geološkog karaktera na tlu Srbije – profil morskog spruda iz najstarijeg stadijuma u istoriji nekadašnjeg Panonskog mora, poručio je povodom obeležavanja Dana planete mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Takođe pročitajte

Ski klub Niš domaćin međunarodnog skijaškog takmičenja

U duhu sjajnih sportskih dostignuća i velikih trenutaka na snegu, Skijaški klub Niš i Skijaški …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.