Foto; Pixabay

10 zanimljivih činjenica o koži

Mnogo je zanimljivih činjenica o koži koje ne znamo. Ona je veoma važan činilac našeg života, zato pored zanimljivosti, ima mnogo stvari o njoj koje nam mogu biti i korisne.

Koža je ogledalo našeg zdravlja, a ako je adekvatno negujemo i glavni odraz naše lepote. Lepo lice je mnogima glavni adut kada žele da se nekome dopadnu. Zbog toga je jutarnja i večernja rutina nege i više nego neophodna u svakoj životnoj dobi.

Šta je to što naša koža otkriva o nama, koji su najveći i najdublji tragovi na njoj i još mnogo interesantnih podataka o najvećem organu u čovekovom telu pročitajte u nastavku.

Koža je najveći organ

Ne toliko nepoznata informacija jer se uči i u školi – koža je najveći organ čovečijeg tela. Zauzima površinu oko 2 kvadratna metra. Dužina kože kod odraslog čoveka dostiže oko 20 metara. Impresivno, zar ne?

Ne samo to, koža je i najteži organ. Prosečno je teška oko 4 kilograma. Setite se toga kada sledeći put ne budete zadovoljni svojom kilažom. U proseku je debela oko 2 milimetra. Naime, sluzokoža zna da bude veoma tanka, a kože nekih drugih delova tela, kao što je peta, dosta deblja.
Koža kod dece je za petinu tanja nego kod odraslih, zato je i manje otporna. Ljudska koža ima oko 11 hiljada krvnih sudova, veoma široku i isprepletanu mrežu, koja pomaže da organizam funkcioniše.

Koža je slojevita

Poprilično je poznato da imamo 3 sloja kože. To su epidermis, dermis i hipodermis. Prvi sloj je vidljiv i on štiti telo od raznih uticaja. Drugi sloj je poznat kao pokožica. On zapravo predstavlja ono što se smatra debljinom kože. Poslednji sloj koji je unutra ima masne ćelije i kolagen. Zadužen je za mladolikost kože.

Zapravo, kada sva tri sloja dobro funkcionišu, promene na koži nisu primetne. Čim iz hipodermisa počnu da dolaze signali, to se oslikava na druga dva dela, naročito na epidermisu. To mogu biti promene koje oslikavaju starenje, a mogu biti i problemi u vidu bubuljica, fleka i ostalih neprijatnosti.

Koža se sama regeneriše

Koža može sama od sebe da se ljušti i otpada. To su mikropromene, koje mi golim okom ne primećujemo. Počnemo da ih uočavamo tek kada dođe do nekog ozbiljnijeg problema, kao što su ekcem ili psorijaza. Tada je ta regeneracija nekoliko puta brža i vidljiva.

Svakoga dana izgubimo oko 40 hiljada ćelija kože. Iako mi ponekad pogrešno mislimo da samo pilinzima ljuštimo kožu, to nije tako. Ona se ljušti i sama. Postoje informacije da je od sveukupne prašine na svetu, milijardu tona prašine u stvari ljudska koža. Sigurno ste nekada primetili da uporno brišete prašinu i da nema izvora, a da se ona opet i iznova uporno stvara? To su prirodni procesi protiv kojih ne možemo ništa.

Uostalom, preko leta pocrnimo, a onda zimi koža bude potpuno bela. I to govori u prilog činjenici da se koža sama menja.

Koža vrši termoregulaciju i oslobađa nas toksina

Jedan od važnih procesa koji koža obavlja je izbacivanje viška tečnosti i toksina iz tela. A koji je način bolji za to od znojenja?

Znojimo se svakoga dana. Ipak, kada su temperature visoke, dnevno čovek u proseku izbaci i do 3 litra znoja iz svog tela. Taj proces je veoma koristan jer se na ovaj način vrši termoregulacija. Kad ne bi bilo znojenja, došlo bi do toplotnog udara. Generalno, uloga kože je da održava temperaturu tela na određenom nivou koji prija telu.

Pomenuli smo detoksikaciju. Putem znoja izbacuje se velika količina toksina iz tela. To znači da se na ovaj način telo rešava mnogih štetnih materija, što je još jedna od korisnosti za naš organizam.

Strije i ožiljci su najčešći tragovi na koži

Koža pored brojnih promena može imati i ožiljke. Neki od ožiljaka koji se pojavljuju jesu strije. Produkt su širenja i skupljanja kože. Najčešće se javljaju u trudnoći, kao i prilikom drastičnih promena kilaže. Zato ih imaju i muškarci. Takođe, muškarci koji treniraju, pumpaju mišiće, koža se širi, pa dolazi do pucanja, odnosno, strija.

Ožiljci, pa i strije, jesu povrede dermisa, odnosno, drugog sloja. Na mestima gde ih ima, ne rastu dlake i proizvodnja kolagena je na ovim mestima drugačija. Znamo da nije lako rešiti ih se, ali pomaže uklanjanje strija kremom. Mnoge od njih imaju fantastična regenerativna svojstva. Naravno, sama nega pre pojave strija takođe može pomoći da se one pojavljuju u manjoj meri.

Dlake na koži

Koža prirodno ima dlaka. Od hormonskog sastava zavisi u kojoj meri će ih biti i na kojim delovima tela. Glava, pazuh, intimni delovi, obrve, trepavice, to su delovi koji su kod svakoga od nas kosmati. Osim ako nemate alopeciu totalis, kada je zbog određenih poremećaja u organizmu, kosmatost na ovim delovima izostala. Tu je i alopecia areata, kada opadaju dlake na pojedinim mestima.

Delovi tela koji uglavnom imaju dlake su ruke, noge, grudi kod muškarca, u nekim slučajevima leđa. Pojava pojačane maljavosti kod žena, kada dlake rastu i na onim mestima gde ih imaju muškarci, zove se hirzutizam. Treba je razlikovati od totalne maljavosti čitavog tela, imenom hipertrihoza. Srećom, samo 5 % ljudi na svetu je ima. Česta je u menopauzi i opet ima veze sa hormonima.

Mesta gde je koža masnija, kao što su čelo i brada na licu, takozvana, T zona, nisu maljave, upravo zbog pojave sebuma.

Bore su jedan od znakova da koža stari

Jedan od velikih problema kože su bore. One su posledica manjka kolagena u hipodermisu. Volumen hipodermisa se gubi tokom godina, ali i usled drugih oštećenja, kao što je izlaganje kože suncu. Pošto dermis treba da propusti kolegen do epidermisa, to se dešava u smanjenom obimu. Na koži se to vidi, ona pada i biva sve opuštenija.

Dobra vest je da kreme mogu ovaj proces usporiti. Zaustaviti se starenje ne može. Ipak, određeni sastojci krema, ako se one redovno koriste, mogu zategnuti kožu, učiniti je elastičnijom, mekšom, fleksibilnijom.

Naravno, tu su i tretmani koji pomažu. Zato se sa starenjem treba boriti.

Koža beba je osetljivija od kože odraslih

Koža beba je jedan posve drugačiji sistem. Do 2. godine se sa njom treba postupati apsolutno pažljivo, jer je ona do tada veoma osetljiva. Bebina koža je po rođenju prekrivena supstancom koja se zove verniks. Tada je crvene, gotovo ružičaste boje. To je zaštitni, beličasti sloj sa kojim beba stiže na svet, a skida se sa prvim kupanjem.

Otisci prstiju su naša jedinstvena obeležja. Oni se formiraju u maminom stomaku, u 3. mesecu trudnoće. Do kraja života ostaju isti, bez obzira na rast, odnosno, širenje kože na prstima. Pomenuli smo da je debljina kože kod dece za petinu manja nego kod odraslih.

Zbog manje otpornosti i osetljivosti, naročito u prvim nedeljama, dete se mora uzimati sa apsolutno čistim rukama. Zapravo, opšta je preporuka da u prve dve godine posebno pazi bebina koža, u suprotnom rizikujemo alergije, neprijatnosti, čak bolesti do kojih nikako ne mora dolaziti. Posle druge godine otpornost kože biva bolja i sve bolja kako dete raste.

Šminkanje nije uvek štetno

Iako se do skora mislilo kako šminka na neki način „kvari” kožu, ove su zablude prevaziđene. Naime, dobra, kvalitetna, odgovarajuća šminka i te kako je dobra za lice. Ona stvara dodatni zaštitni sloj, štiti pore i mnogo drugih korisnih stvari.

Jedino što je od izuzetne važnosti, to je da se šminka svako veće pre spavanja bez izuzetka – skine. Kada pratite ove korake, šminkanje može biti i korist, nikako samo šteta.

Zaštita je glavna funkcija kože

Koža je najveća zaštita telu. Brinite o njoj i negujte je na pravi način, jer bez nje čovek ne bi mogao da opstane u spoljašnjem svetu. Setite se toga svaki put kada se prema njoj ponašate nemarno.

Takođe pročitajte

Drvena statua orla “nadgleda” pirotsku kotlinu

Dušan Živković iz Pirota duborezom se bavi tek pet godina ali je imao smelosti i …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.