Tajna večne mladosti u kapi magarećeg mleka

Švajcarska poslovica kaže “Kada bi se radom moglo obogatiti, magarac bi nosio zlatni samar.” Možda je treba u svetlu savremenih saznanja iz kozmetologije promeniti pa reći “Kada bi se koža mlekom mogla podmladiti, magarac bi nosio zlatni samar”, ističe naša sagovornica dr Hristina Kocić, student doktorskih studija Univerziteta u Mariboru.

dr hristina kocic“Magareće mleko je u novije vreme bilo nepravedno zapostavljeno, jer se čini  se, više polagala pažnja kvantitetu dobijenog mleka, a ne kvalitetu. Od svete životinje u Egiptu, dogurao je do sinonima siromaštva i mukotrpnog života, navodi dr Hristina koja je sa profesorkom kozmetologije na Medicinskom fakultetu u Nišu prof.dr Ivanom Arsić, prof. dr Andrijom Šmelcerovićem i docentom Aleksandrom Godićem obavila niz istraživanja da bi na naučnoj bazi dokazali blagodeti magarećeg mleka u kozmetici. To je prvo istraživanje u ovom obim i na ovom nivou na Balkanu.

Korišćenje mleka kao i preparata na bazi mleka u dermalnoj aplikaciji, pominje se kroz istoriju unazad nekoliko hiljada godina, jer ženska lepota je uvek bila predmet oka posmatrača. Naša sagovornica koja se već par godina bavi izučavanjem mleka navodi da  prvi pisani dokazi datiraju iz vremena pre nove ere, u vreme egipatske kraljice Kleopatre. Po dostupnim istorijskim podacima, pisanim i materjalnim, došlo se do saznanja da su egipćani neznajući hemijske razlike između različitih vrsta mleka, gotovo magični značaj davali magarećem mleku, iako je poznato sa su imali i goveda.

magarica sa mladuncetom“Istorijski podaci kažu da je Kleopatra koristila kupke od magarećeg mleka u svakodnevnim ritualima nege lica i tela, jer je to činilo njenu kožu mekšom, beljom, a sprečavalo je nastanak bora. Novija istraživanja na polju egiptologije, koja su objavljena pre par godina u Njujork tajmsu, dokumentuju da je u starom Egiptu magarac smatran svetom životinjom, jer su pronađeni skeleti deset magaraca u grobnicama, za koje se smatralo da su u njima bili sahranjivani velikodostojnici uz najveće počasti, prenosi nam dr Hristina istorijske činjenice.

“U spisima Hipokrata, oca medicine, susreću se lekoviti efekti magarećeg mleka u lečenju alergija, upalnih procesa na zglobovima, groznice, problema sa varenjem i jetrom, u  zarastanju rana i kao zamena za humano mleko. U starom Rimu, po spisima Plinija Starijeg (Naturalis Historia),  magareće mleko se može slobodno reći da je smatrano lekom, jer se koristilo u lečenju astme, ulceracija, oboljenja očiju, oboljenja desni praćenih ispadanjem zuba,  kod ginekoloških problema, a zadržava i primat u „tajne večne mladosti“ jer se smatralo kao tretman protiv nastanka bora. Efektima magarećeg mleka nisu odolele ni Neronova sestra Popea, engleska kraljica Elizabeta I, Elizabeta od Bavarije (Sisi), Napoleonova žena Žozefina i mnoge druge.

Kroz istoriju se magareće mleko najčešće koristilo kao zamena za majčino mleko, iako se nisu znala hemijska svojstva.

pule“Hemijske analize su potvrdile najveću sličnost između humanog i magarećeg mleka u pogledu proteinskog sastava, jer ova dva tipa mleka pripadaju takozvanim albuminskim vrstama, dok kravlje pripada kazeinskoj vrsti (na bazi odnosa kazeina i drugih niskomolekularnih belančevina). Magareće mleko je bogato niskomolekularnim biološki aktivnim belančevinama, koje su sadržane u “nekazeinskom delu” čak 35-50%, dok je kod kravljeg mleka sadržaj ovih belančevina, poznatih i kao belančevine surutke svega do 20%.  Zbog toga je i prinos u prozvodnji sira od magarećeg mleka mali (sir proizvodi kazein), pa mu je verovatno otuda i visoka cena. Ovo je posebno važno i ako se zna da je dnevni prinos po magarici svega oko 0,2 litara mleka, a kod krava i preko 20 litara, što je čak sto puta manje. Klinička ispitivanja su pokazala da se kod alergije na kravlje mleko, kao jedina alternativa humanom mleku može predložiti magareće mleko, što su naročito potvrdile kliničke studije kod dece u Italiji.  Biohemijska ispitivanja na kulturama tkiva kože pokazala su da mleko deluje povoljno na regeneraciju kože, rast i obnavljanje ćelija.

Dr Hristina je sa profesorkom kozmetologije na Medicinskom fakultetu u Nišu rof.dr Ivanom Arsić, prof. dr Andrijom Šmelcerovićem, docentom Aleksandrom Godićem radila  ispitivanja na kulturama fibroblasta kože.

krema od magareceg mleka“Naša istraživanja su pokazala su veoma značajno povoljne efekte magarećeg mleka i magarećeg kolostruma, gotovo kao i humanog, na rast i regeneraciju fibroblasta kože. Ovo se potvrđuje aktivacijom složenih signalnih puteva ćelijske deobe. Fibroblasti kože pod dejstvom magarećeg mleka proliferišu (množe se), regenerišu, ali zadržavaju odlike normalnih ćelija koje ne nadrastaju van normalnih uslova. To bi u uslovima kozmetičke i dermatološke aplikacije moglo da znači da podstiče regenerativni potencijal kože, ali ne ispoljava štetne efekte u smislu stimulacije stvaranja keloida.  Pored toga, magareće mleko se pokazalo kao najmanje iritantno, jer ispoljava najznačajnije efekte na smanjenje zapaljenjskih markera, što se pokazalo detekcijom markera zapaljenja u kulturama fibroblasta kože, kaže dr Hristina koja veliku zahvalnost duguje  jedinoj registrovanoj farmi magaraca u Evropi u Zasavici, kraj Sremske Mitrovicu i  vlasniku Slobodanu Simiću ali i diplomiranom ekonomisti Đorđu Kneževiću.

 

Takođe pročitajte

Proleće je vreme za nove početke i zato ,,Hajde da imamo vremena za pregled’’

Žene su poznate po veštini da u isto vreme mogu obavljati više stvari. Da bi …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.