Da je naš predak Homo sapiens pre 150 hiljada godina živeo po pećinama nauci je odavno poznato ali zašto je za svoj dom birao samo neke određene još uvek je predmet naučnog interesovanja.
Dom paleolitskog čoveka bila je i pećina Meča Dupka koja pored naučnog značaja može biti i turistička atrakcija zajedno sa obližnjom Cerjanskom pećinom. Posle četiri godine pauze obnovljena su istraživanja pod rukovodstvom beogradskog Filozofskog fakulteta sa dozvolom Ministarstva kulture a uz finansijsku pomoć Hugo Obermajer Društva.
Najnovijim istraživanjima rukovodi prof. Dr Dušan Mihailović u lijem timu su studenti doktorskih studija arheologije i istraživač saradnik Filozofskog fakulteta u Beogradu Senka Plavšić, diplomirani arheolog Dejan Vitomirov i studenti arheologije Ljubica Stajić, Danilo Pajović i Stefan Pavlović.
Pećina Meča Dupka prostire se na oko 100 kvadrata. Prilikom istraživanja 2014. godine, u ovoj pećini otkriveni su ostaci života ljudi iz paleolita. Kako su tragači za dragocenostima nelegalnim kopanjem uništili centralni deo pećine tako da smo iskopavanjima te godine pokušali da saniramo štetu, kaže istraživač Senka Plavšić i dodaje da su ove godine imala za cilj da ispitaju u kojim je tačno periodima čovek naseljavao ovu pećinu i da utvrde koji je bio karakter čovekovog naseljavanja u pećini Meča Dupka.
“Iskopavanja su obavljena u južnoj niši pećine na površini od 6 kvadrata gde je konstatovano 6 horizonata naseljavanja iz perioda paleolita. Pronađeni su artefakti od okresanog kamena, koji su izrađeni od kalcedona, kremena i kvarca, a služili su za sečenje i struganje. Konstatovani su i primerci jako malih dimenzija, do 2 cm u dužinu i 0,2 cm u širinu, primerci koji su možda služili kao delovi kompozitnog oruđa i oružja. Uz artefakte od okresanog kamena konstatovane su i brojne životinjske kosti koje mogu da predstavljaju ostatke hrane koju su ljudi ovde konzumirali. Neke od kostiju imaju na sebi tragove kasapljenja artefaktima od okresanog kamena. Svi konstatovani nalazi najverovatnije pripadaju periodu gornjeg paleolita, kada je teritoriju Evrope naseljavao anatomski moderan čovek, Homo sapiens, vrsta kojoj pripada i današnja ljudska populacija.” – otkriva nam naša sagovornica.
Nalazišta kao što je Meča Dupka otkrivena su na još par mesta u Srbiji, u Jelašničkoj klisuri, u slivu Timoka i Resave, gde smo za sada radili slična istraživanja.
“Značaj za nauku je veliki jer nam svako novo iskopavanje popunjava deliće slike, kao slagalica. S obzirom da je čovek tada živeo mobilnim načinom života, kako bismo razumeli taj život, potrebno je da se istraži što više ovakvih lokaliteta, na što većem prostoru da bismo mogli da steknemo kompletnu sliku o njihovim načinima življenja, običajima, navikama. Meča Dupka je još jedan u nizu lokaliteta koji će nam pomoći da razumemo ponašanje čoveka tokom paleolita na prostoru Niške kotline, gde radimo već više od 10 godina. Niška kotlina je do sada pokazala kontinuitet u naseljavanju od pola miliona godina, gde je jedan od prvih tragova naseljavanja vilica čoveka pronađena u pećini Mala Balanica u Sićevu, a posle toga kontinuitet se prati kroz nalazišta u široj okolini Niša, gde spada i Meča Dupka.” – tvrde istraživači.
SKLAD PRIRODE I ČOVEKA
“Ono što bih ja volela je da se Meča Dupka uvrsti u turističku ponudu, s obzirom da Cerjanska pećina i pećina Meča Dupka kao kompleks predstavljaju primer sklada prirode i čovekovog uticaja i pružaju priliku da šira javnost bolje razume zašto je čovek neke pećine birao za svoja staništa a neke ne.” – kaže ova naučnica.
ORGANIZACIJA
Ekonomija zajednica tokom paleolita bila je bazirana na lovu i sakupljanju. Oruđe i oružje bilo je izrađeno uglavnom od kamenih sirovina. Bazni kampovi služili su za život cele zajednice dok je jedna grupa ljudi u potrazi za hranom ili sirovinama za izradu alatki postavljala i privremene kampove.