Mnogi su spremni da se upute u planinarenje, beru lekovito bilje ili šumske plodove ali ove aktivnosti mogu biti opasne ako niste pripremljeni ili nepoznajete teren i zato junaci ovog teksta, koji su jedva izvukli živu glavu, savetuju da nikada ne idete sami već preko planinarskih udruženja.
Nekadašnji alpinisti iz Leskovca, Ivan Milošević, Stanislav Pešić- Saša i pripadnik specijalnih jedinica Hristoljub Krstić, krenuli su u obilazak Suve planine i Sićevačke klisure. Hteli su da obiđu nekadašnja mesta gde su planinaririli. Usput da obiđu staništa lekovitih biljaka i da obnove kurs preživljavanja. Zamišljali su da to bude jedan celodnevni izlet.
“Međutim da li su to bile već podmakle godine za ovakav izazov, nedostatak kondicije i promena terena, ovakav bezazleni izlet mogao je da nas košta života. Počeli smo da gubimo orjentaciju u prostoru, direktno uleteli u gradonosni oblak, gde nam je i gradonosna raketa proletela blizu naših glava. Zatim smo doževeli udar groma na nekoliko metara,lutanje po gustoj šumi i na kraju smo se našli na samoj litici visokoj oko 200 metara. Nismo više imali oslonac i našli smo se u pravoj klopci. Život nam je visio o koncu. To vam je kao da se merdevinama spustite u dubok bunar a neko vam izvuče merdevine i ne možete da izađete. Samo nas je ranije iskustvo spasilo da ne dobijemo napad panike a onda ko zna…, priseća se Ivan.
“Umalo i ne doživesmo napad orlova. Razmišljali smo da zovemo, gorsku službu spasavanja. Na kraju uspešno smo se izvukli. Bez obzira što smo i imali alpinističko iskustvo, najviše zasluga je Hristoljubova. On je prošao specijalni trening u vojsci. Ovoga puta nam je taj za njega rutinski trenig pomogao da izbegnimo sigurnu smrt.Centralna stvar u toj obuci je čovek .Svi za jednog, jedan za sve. Zahvalni smo i Bogu, veli Ivan.