Narodni dom – amanet sloge i dobročinstva

Narodni dom u ulici Marka Oreškovića, sagrađen između dva svetska rata u prošlom veku, svedoči o slozi i dobročinstvu Vlasotinčana koji su imali snage da sagrade ovu građevinu koja je i danas u funkciji ali zahteva jedno ozbiljno renoviranje.

Od ideje za izgradnju do današnjih dana zgrada je imala javnu namenu i to najpre kao sedište Sokolskog društva, odnosno kulturno umetničkog života Vlasotinčana. Brujao je život ovim prostorom i mnoge ljubavi su se rodile u ovom zdanju na matineima, igrankama, maskembalima… U Narodnom domu su se održavale esnafske slave, sokolske vežbe i pozorišne predstave. Posle Drugog svetskog rata u Narodnom domu je bila smeštena Ženska zanatska škola a kasnije Škola učenika u privredi. Sedamdesetih godina dobio je nove stanare Društvo za telesno vaspitanje “Partizan” pa se i naziv zgrade promenio i danas je više poznata po ovom imenu nego kao Narodni dom.

Inicijator izgradnje bio je vlasotinački doktor Radul Velašević ali prema navodima profesora Saše Stankovića industrijalac i gradonačelnik Beograda Vlada Ilić dao je najviše novca za njegovu izgradnju.

“Kada su radovi oko Narodnog doma zastali, delegacija Vlasotinčana je išla kod Vlade Ilića da traži pomoć, a on je uputio prekor vlasotinačkim bogatašima što su malo dali i sam obećao da će dati najviše. Tako je posle tri godine Narodni dom završen oktobra 1929. godine. Na kraju braća Ilići su bili najveći donatori Narodnog doma, a od jedne donacije završeni su kompletno unutrašnji radovi u velikoj sali. Prilikom posete Vlasotincu 20. jula 1930. Vlada Ilić je na ime učitelja Petra Spirića uplatio donaciju za Narodni dom, čime je i učitelj upisan na mermernoj ploči kao jedan od darodavaca ovog objekta. Ovaj gest dovoljno pokazuje koliko je Vlada cenio učitelja Spirića i osnovnu školu u kojoj se opismenio, jer je njene najsiromašnije učenike redovno pomagao, kaže Stanković.

Na dan osvećenja spomenika poginulim borcima u Vlasotincu 18. septembra 1932. godine, Vladina supruga Olga je kao kuma darovala sokolsku zastavu, a Vlada je pomagao rad Sokolskog društva na čemu mu je u Leskovačkom glasniku zahvalnost iskazao u ime sokolaca dr Radul Velašević:
G. Vlada Ilić, industrijalac iz Beograda, a inače po rođenju Vlasotinčanin, poslao je vlasotinačkom Sokolskom društvu kao dar štof za četiri sokolske odore, a pored ovoga obećao je dati u pola cene štof za sve siromašne sokolce ovoga društva. Plemenitost, zauzimanje i staranje g. Ilića za svoje rodno mesto, može da posluži svakom kao primer.Sokolci su dar primili sa najvećom zahvalnošću i darodavca pozdravili sa sokolskim pozdravom “Zdravo“.Pored ovoga g. Ilić je dovršio celokupne unutarnje radove Sokolane, a koja je u sastavu Narodnog doma.Sokolsko društvo čini velike pripreme, za osvećenje svoje zastave, koju dariva i kojoj kumuje g-đa Olga supruga g-na Ilića. Posle osvećenja zastave Društvo će ići na svesokolski slet u Pragu.Uprava Sokolskog društva izjavljuje g. Iliću i njegovoj braći najveću blagodarnost i zahvalnost. Istodobno izjavljuje da kumu zastave sa najvećim oduševljenjem i nestrpljenjem očekuje da je vidi u svojoj sredini i srdačno je pozdravi, napisao je za upravu Sokolskog društva starešina dr Radul T. Velašević.

Narodni dom opisala je u svojoj knjizi “Graditeljsko nasleđe Vlasotinca” Danica Valčić koja i pored obimnih istraživanja nije uspela da sazna ko je projektovao objekat ali se zna da ga je gradio lokalni preduzimač Miladin Đorđević. Ona je u svojoj knjizi opisala da se na severnom uglu objekta nalazio gradski sat, poklon vlasotinačkog zeta Vasiljevića iz Beograda, ali da su ga “srušili Bugari 1941.godine.”.

“Sprat je od prizemlja izdvojen kordonskim vencem, izveden je strogo i nezgrapno i ostavlja utisak nedorečenosti. Pročelje Doma završava se istaknutom strogo obrađenom atikom kao na većini objekata u Vlasotincu nastalih u periodu između dva rata, navela je Danica u svojoj knjizi.

Ovaj sadržaj je deo projekat koji je sufininsirala opština Vlasotince. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Takođe pročitajte

Misterija jednog izgubljenog grada među stranicama knjige Veroljuba Trajkovića

Luksuzno opremljena, dvojezična knjiga na četiri stotine strana “Caričin grad – izgubljeni grad u podnožju …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.