infodesk.vlasotince

Mali grad muzej – Palata Milana Valčića i Spaskina kuća

Mentalitet Vlasotinčana često je bio inspiracija ljudima od pera, počev od Stevana Sremca do Siniše Pavića, ali su mnogo priče ostale neispričane, sakrivene između zidova objekata koji svedoče o životu i ljudima ove varoši.

spaskina-kuca-vinska-kucaPalata Milana Valčića (Trg Oslobođenja)  i Spaskina kuća (ulica Nemanjića)  na prvi pogled nemaju ništa zajedničko. Podignute su u razmaku od 50 godina, pripadaju različitim stilovima arhitekture a ni vlasnici ni graditelji im nisu isti. Međutim, posle stogodišnje burne istorije imaju zajedničku jednu ličnost koja pokušava da ih sačuva za buduća pokolenja da bi poslužile opštem dobru. Neumorni hroničar Srboljub Takić, aktuelni direktor Zavičajne biblioteke “Desanka Maksimović” godinama se bori da ovi objekti, koji su davno prestali da služe za stanovanje, budu na korist svima i na korak je da uspe u tome. Takiću se ponekad “zamera” njegova upornost ali ne može mu se osporiti njegova iskrena želja da sačuva ne samo duhovno već i materijalno bogatstvo Vlasotinca.

“Ne mogu se pomiriti sa nemarom i nebrigom prema “bogatstvu” koje nam je ostavljeno u nasleđe. Malo koji grad, pogotovo na jugu Srbije, može da se pohvali sa prelepim objektima koji čuvaju duh prošlih vremena. Čitav grad je kao mali “grad muzej” i to je naše bogatstvo koga nismo svesni. Možda neki misle da je to ludost u vreme kada je lično bogatstvo imperativ bitisanja ali u životu je sve promenljivo. Upravo, ovi objekti svedoče koliko sudbina može biti varljiva, kaže Takić koji podjednako brine i o duhovnom bogatstvu pa je kao vodeći čovek kulturnih ustanova objavio 160 dela lokalnih stvaralaca.srba takic direktor vlasotince biblioteka

spaskina-kuca-vlasotince-vinska-kucaNa levoj strani Vlasine, u centru varoši davne 1880.godine trgovac Spasa Krainčanić podigao je porodičnu kuću koja je danas vredan primer orijentalno-balanskog tipa gradnje. Spletom okolnosti opstala je više od 130 godina a odavno nema svog vlasnika. Početak kraja vezuje se za Građevinsko preduzeće “Crna Trava” koje je ovu kuću u eri socijalizma “prisvojilo” i od nje napravilo Vinsku kuću. Zdanje koje bi se moglo opisati kao “kafana sa kulturnim sadržajem”. Često su se tu dvedesetih godina održavali kulturni događaji jer je kuća okružena dvorištem koje se prostire od glavne ulice Nemanjića do obale Vlasine. Ali u eri tranzicije isto tako su se lako odrekli Vinske kuće pa je nekoliko puta preprodavali da bi namirili dugovanja…slika-sa-valcicem-800x450

“Država je na ime neplaćenog poreza postala vlasnik Spaskine kuće i velikodušno je ustupila Zavičajnoj biblioteci. Kada rešimo još neke sudske formalnosti planiramo da tu smestimo novi legat. Naime, poznati umetnik Bata iz Vučja hoće da nam ustupu 50 svojih dela a takođe i ćerka pokojnog akademskog slikara Miodraga Nagornog spremna je da nam pokloni njegovu zaostavštinu. Nažalost, trenutno niko ne brine o ovom objektu i bojim se da će to ostaviti tragove ali, ako je preživela 136 godina, poslužiće još dugo, uveren je Takić.

14958618_628419153994520_2026484840_nU knjizi Danice Valčić “Graditeljsko nasleđe Vlasotinca”  stoji da je “palata Milana Valčića najreprezentativnija građevina između dva svetska rata.  Sagradio je bankar i renterijer Milan Valčić, jedan od najbogatijih Vlasotinčana i solunac iz čuvenog Gvozdenog puka. Ko je projektovao palatu ostala je nepoznanica ali je izvesno da je radovima, koji su završeni 1934.godine, rukovodio preduzimač Miladin Đorđević. Milan je u ovoj palati živeo do kraja Drugog svetskog rata kada mu je oduzeta jer je proglašen za narodnog neprijatelja. Palata dobija nove stanare, opet Građevinsko preduzeće “Crna Trava” i novo ime “Crnotravsko”. Posle privatizacije i tranzicije na red je došla restitucija,  mada mnogi veruju da je ovaj redosled velika nepravda, pa će palata dobiti nove stanare. Njen vlasnikMilan Valčić umro je 1960.godine a nedavno je u sudskom postupku ukinuta presuda kojom je proglašen za narodnog neprijatelja.

Unuk i imenjak Milan Valčić i još šestoro naslednika posle svih nedaća i nepravda prema porodici odlučili su da poklone ovu palate i opet je tu prste umešao naš sagovornik.

infodesk.vlasotince
infodesk.vlasotince

“Negovanje  poznanstva sa unukom Milanom doprinelo je da oni odluče da palata od pet stotine kvadrata bude u službi opšteg dobra. Imaju samo dva uslova, da se vrati porodični grb i da ima isključivo kulturnu namenu. Poznato je da je posle požara koji je zadesio Giginu kuću 2008.godine Zavičajna biblioteka preseljena u ovu palatu pa verujemo da će ona i ostati “palata pisane reči”, kaže Takić.

Ovaj tekst je urađen u okviru projekta „Vlasotince dušu ima“ koji je sufinansirala Opština Vlasotince

 

 

Takođe pročitajte

Počeo rad na predstavi ,,Vrana u paunovom perju” po romanu Vladimira Vučkovića

U niškom Narodnom pozorištu  održana prva čitaća proba za predstavu “Vrana u paunovom perju”, Vladimira …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.