Foto: Saša Đorđević

Južna Srbija očarala američku novinarku

Od Ćele-kule i Đavolje varoši pa do planinskog turističkog kompleksa sa bioskopom koji nosi ime reditelja Stenlija Kjubrika, prirodne atrakcije, ali i dela ljudskih ruku na svojevrstan način potvrđuju da je Južna Srbija s pravom poznata po oporom humoru i otkačenosti, piše američka novinarka Bridžet Nur Dženions o svojoj poseti Srbiji.

Zemlja okružena kopnom na prvi pogled možda ne liči na popularno turističko odredište, piše ona, ali dodaje da je upravo zbog toga toliko i voli.

nis centar “Gostoljubiva Srbija ima ne samo bogatu istoriju koju može da podeli s turistima, već i danas odiše atmosferom koja je zaista jedinstvena. Ako ste imali priliku da budete na žurki na barži na Dunavu, ili da igrate do svitanja iza zidina tvrđave muzičkog festivala ‘Exit’, jasno vam je na šta mislim. Očaravajući Beograd je nešto što turista koji prvi put dolazi u Srbiju nikako ni bi smeo da propusti, ali posle nekoliko dana istraživanja prestonice, preporučujem vam da krenete na nezaboravno putovanje na jug”, piše Bridžet i svoje putovanje po jugu Srbije opisuje na portalu Paste magazina u formi dnevnika.

Prvi dan – Okolina Niša

Za nešto više od dva sata, od Beograda autoputem stižete do Niša, trećeg po veličini grada u Srbiji. Rodni grad cara Konstantina Velikog potiče iz rimskog doba, a ostaci koji svedoče o teškoj istoriji grada dobro su očuvani.

Hronološko putovanje kroz istoriju započnite od Ćele-kule. Prvobitno sagrađen kao opomena otomanskih osvajača Sribna nakon podizanja ustanka 1809, ovaj spomenik je danas deo kapele, podignute radi njegove zaštite.

Koncentracioni logor Crveni krst i Spomen-park Bubanj, posvećeni stradalima u Drugom svetskom ratu, takođe podsećaju na tešku istoriju ovog kraja.

Pošto ste jedan dan pratili tragove istorije grada, vratite se u sadašnjost u tvrđavi iz 18. veka, gde se današnji žitelji Niša okupljaju da bi igrali igre u parku ili pogledali mjuzikl u starom amfiteatru. Pošto ste proveli veče pijuckajući “jelen” pivo i posmatrajući prolaznike, prošetajte pešačkim zonama do Kopitareve ulice, u kojoj se nalaze nabolji restorani i barovi u gradu.

Drugi dan – Od Đavolje varoši do srpskog “Napa velija”

U okolini naselja Đake nalazi se geološko čudo poznato kao Đavolja varoš. Legenda kaže da zemljane kule, kojih ima više od 200, predstavljaju demone koje su preci nosili na svojim plećima. Lokalno stanovništvo i danas dolazi ovamo da se moli ispred Crkve svete Petke, posvećene pravoslavnoj zaštitnici bolesnih, i okupaju u mineralnoj vodi, poznatoj po blagotvornim dejstvima. Pre nego što nastavite put, obavezno probajte lokalne specijalitete koji se pripremaju na vatri.djavolja varos

Put do Vrnjačke Banje vodi između zelenih brežuljaka Župe, aleksandrovačkog vinogradarskog kraja. Nema boljeg mesta da upoznate srpsku gostoprimljivost.

Treći dan – Lekovita voda i sveto mesto

Dobro doručkujte pre nego što napustite hotel , zato što ćete Vrnjačku Banju najbolje upoznati ako je obiđete pešice. Prošetajte najvećim gradskim parkom, gde su se ljubavnici zavetovali na ljubav i vernost ostavljajući katance na Mostu ljubavi mnogo pre nego što je to postao pariski trend.

U Vrnjačkoj Banji se nalazi i jedini mineralni izvor na svetu čija temperatura odgovara temperaturi ljudskog tela, po čemu je bila popularna i u rimsko doba. “Rimski izvor”, impresivni spa-centar na kraju parka, savršeno je mesto za uživanje u raznovrsnim tretmanima, mada možete i samo da se banjate, kao što su to nekada radili Rimljani.

Posle prepodnevne relaksacije, nastavite put prema jednom od najvažnijih verskih spomenika u Srbiji, Manastiru Studenici, pod zaštitom UNESCO. Smešten u okruženju koje odiše spokojstvom, krajem 12. veka bio je odredište hodočasnika kao najsvetije mesto pravoslavne crkve. Kompleks se sastoji od dve crkve, u kojima se čuvaju dela vizantijske ikonografske umetnosti iz 13. i 14. veka, ali i posmrtni ostaci osnivača crkve i prvog srpskog kralja. Tu su i aktivni manastir i davno napuštene isposnice.

Sledeći segment putovanja, prema Mokroj Gori, dug je 150 kilometara i vodi vijugavim putevima sa kojih se pruža prelep pogled na planinske predele. Obavezno svratite u Ivanjicu i na tradicionalni specijalitet jagnjetinu na žaru u Mačkatu.

Četvrti dan – Putovanje vozom u prošlost

Ako ste prethodne noći stigli dovoljno rano da biste mogli da sednete u hotelski bar sa atmosferom planinske kolibe, ukrašen tradicionalnim ruskim instrumentima, u kome trubači sviraju džez iz Nju Orleansa, shvatićete da se Mećavnik razlikuje od svega što ste do sada videli. Ovde se svake godine održava Filmski i muzički festival “Kustendorf”, a kompleks je prvobitno sagrađen kao zamišljeni grad Drvengrad za potrebe snimanja filma “Život je čudo”, koji možete pogledati u Bioskopu “Stenli Kjubrik”.

Izgrađen, pre svega, od recikliranih železničkih šina, Mećavnik nije jedina atrakcija na Mokroj Gori. Nipošto ne smete da propustite putovanje “Šarganskom osmicom”, koja je od 1925. do 1974. bila deo železničke pruge od Dubrovnika do Beograda. Ministarstvo turizma ju je obnovilo i ponovo pustilo u saobraćaj 2003. godine. Putovanje vodi kroz 22 tunela i preko pet mostova, pri čemu vam se pruža prilika da izađete i uživate u prizoru obnovljenih starih železničkih stanica i prelepom pogledu na dolinu i planine.

Takođe pročitajte

Počeo rad na predstavi ,,Vrana u paunovom perju” po romanu Vladimira Vučkovića

U niškom Narodnom pozorištu  održana prva čitaća proba za predstavu “Vrana u paunovom perju”, Vladimira …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.