Zavod za zaštitu spomenika prirode pre tačno 20 godina proglasio je Cerjansku pećinu kao prirodno dobro prve kategorije. Posetili smo ovaj jedinstveni spomenik prirode i potrudili se da vam fotografijama dočaramo njenu lepotu ali je pravi ugođaj ipak na licu mesta.
Cerjanska pećinanalazi se na 14 km od Niša, pored sela Cerje po kome je i dobila naziv. Pećina otkriva predivan svet ispod zemlje satkan od kanala, hodnika i dvorana, kao i bogatstvo pećinskog nakita – stalaktita, stalagmita, heliktita, talasastih draperija, pećinskih korala i kristalnih cvetova. Prema procenama geologa, ova hidrološki aktivna pećina nastala je pre više od 2 miliona godina.
Već desetak godina malobrojne posetioce kroz hodnike i dvorane Cerjanske pećine vodi Nebojša Petrović, čuvar zaštićenog prirodnog dobra i vodič. Od desetak vodiča koji su završili obuku on je danas jedini aktivan koji je svaku grupu koju je poveo bezbedno i izveo na svetlost dana.
“Osobenost ove pećine je upravo to što nije pristupačna za svakog već samo za one koji istinski žele da se upuste u avanturu. Ima dosta uspona i nam ulaz je veoma težak, skoro da mora da se puzi. Ipak, najveća neugodnost je voda kroz koje se krećemo duž rute, nekih 1800 metara od ulaza. U pitanju su ledene ponornice u koje se na pojedinim mestima mora uroniti do pojasa. Cerjanska pećina ima izuzetan nakit, a pored stalaktita, stalagmita, talasastih draperija, kristalnih cvetova i pećinskih koralija, tu su i heliktiti koji u ovoj pećini prkose zakonima prirode i zemljinoj teži, pošto se pružaju u svim pravcima pa neki od njih izgledaju kao kaktusi, otkriva nam Nebojša
CERJANSKA PEĆINA NIJE OTVORENA ZA TURISTE.
Pećinu je moguće posetiti samo u pratnji profesionalnih speleo vodiča i u manjim grupama. Ukoliko ste pravi avanturista/speleolog i spremni ste da zaronite u predivan, divlji podzemni svet Cerjanske pećine možete kontaktirati Direkciju za izgradnju grada Niša.
Specifičnost ovog zaštićenog, prirodnog dobra predstavljaju i različite vrste slepih miševa iz roda potkovičara kao i dugoprsti večernjak (Myotis capaccinii), mali mišouhi večernjak (Myotis oxygnathus) i dugokrilni ljiljak (Miniopterus schreibersii). Posebno mesto u živom svetu pećine zauzima vatreni daždevnjak (Salamandra salamandra) koji se nalazi na listi strogo zaštićenih divljih vrsta životinja.