Cerjanska pećina – put u središte zemlje (FOTO GALERIJA)

Zavod za zaštitu spomenika prirode pre tačno 20 godina proglasio je Cerjansku pećinu kao prirodno dobro prve kategorije. Posetili smo ovaj jedinstveni spomenik prirode i potrudili se da vam fotografijama dočaramo njenu lepotu ali je pravi ugođaj ipak na licu mesta.

Cerjanska pećinanalazi se na 14 km od Niša, pored sela Cerje po kome je i dobila naziv. Pećina otkriva predivan svet ispod zemlje satkan od kanala, hodnika i dvorana, kao i bogatstvo pećinskog nakita – stalaktita, stalagmita, heliktita, talasastih draperija, pećinskih korala i kristalnih cvetova. Prema procenama geologa, ova hidrološki aktivna pećina nastala je pre više od 2 miliona godina.

Već desetak godina malobrojne posetioce kroz hodnike i dvorane Cerjanske pećine vodi Nebojša Petrović, čuvar zaštićenog prirodnog dobra i vodič. Od desetak vodiča koji su završili obuku on je danas jedini aktivan koji je svaku grupu koju je poveo bezbedno i izveo na svetlost dana.
Osobenost ove pećine je upravo to što nije pristupačna za svakog već samo za one koji istinski žele da se upuste u avanturu. Ima dosta uspona i nam ulaz je veoma težak, skoro da mora da se puzi. Ipak, najveća neugodnost je voda kroz koje se krećemo duž rute, nekih 1800 metara od ulaza. U pitanju su ledene ponornice u koje se na pojedinim mestima mora uroniti do pojasa. Cerjanska pećina ima izuzetan nakit, a pored stalaktita, stalagmita, talasastih draperija, kristalnih cvetova i pećinskih koralija, tu su i heliktiti koji u ovoj pećini prkose zakonima prirode i zemljinoj teži, pošto se pružaju u svim pravcima pa neki od njih izgledaju kao kaktusi, otkriva nam Nebojša

CERJANSKA PEĆINA NIJE OTVORENA ZA TURISTE.

Pećinu je moguće posetiti samo u pratnji profesionalnih speleo vodiča i u manjim grupama. Ukoliko ste pravi avanturista/speleolog i spremni ste da zaronite u predivan, divlji podzemni svet Cerjanske pećine možete kontaktirati Direkciju za izgradnju grada Niša.

Specifičnost ovog zaštićenog, prirodnog dobra predstavljaju i različite vrste slepih miševa iz roda potkovičara kao i dugoprsti večernjak (Myotis capaccinii), mali mišouhi večernjak (Myotis oxygnathus) i dugokrilni ljiljak (Miniopterus schreibersii). Posebno mesto u živom svetu pećine zauzima vatreni daždevnjak (Salamandra salamandra) koji se nalazi na listi strogo zaštićenih divljih vrsta životinja.

This slideshow requires JavaScript.

Takođe pročitajte

Drvena statua orla “nadgleda” pirotsku kotlinu

Dušan Živković iz Pirota duborezom se bavi tek pet godina ali je imao smelosti i …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.